Program je započeo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za sve poginule, nestale i umrle Hrvate Bugojna pred spomen-obilježjem u gradskom katoličkom groblju u Bugojnu, a potom je nastavljen misom zadušnicom u župnoj crkvi sv. Ante u Bugojnu.
Logoraši, koji su nakon osam mjeseci zatočeništva razmijenjeni, na poseban se način sjećaju nasilno odvedenih logoraša za čijim se posmrtnim ostacima još uvijek traga.
Iz Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata (HULDR) Bugojno, koja je organizator današnjeg obilježavanja, kazali su kako je "agresija Armije RBiH na Hrvate Bugojna s ciljem etničkog čišćenja ovog srednjobosanskog grada krenula u srpnju 1993. godine".
- Puno godina je prošlo, prije dvije godine našli smo četiri tijela. Nismo imali tu sreću da pronađemo još 15 nestalih. Ja sam bio osam mjeseci u logoru. Bilo je to dugo razdoblje, jesen, zima i proljeće. Bilo je tu i fizičkog i psihičkog zlostavljanja, a bilo je i onih koji su preminuli od premlaćivanja. Bilo je hladno, a cijelo vrijeme smo spavali na betonu – kazao je predsjednik HULDR-a Bugojno Marijo Mostarac napomenuvši kako se 29 godina poslije svega ipak živi, ali se ne uživa.
Bivši logoraši nisu, kako su napomenuli, izgubili nadu da će najodgovorniji biti privedeni licu pravde.
Program obilježavanja ove je godine upotpunila promocija knjige "Poginuli, nasilno odvedeni i nestali u Domovinskom ratu, Bugojno 1991.-1996.", autora Josipa Kalaice u kojoj se, pored ljudskih stradanja, govori i o materijalnom stradanju bugojanskih župa, kao i dijelu župe Pećine za i nakon sukoba Armije RBiH i HVO-a.
Profesor Zdenko Klepić kazao je kako je autor Kalaica dokumentaristički pokazao i prikazao što se sve događalo u razdoblju rata, ukazao je na zločine, zlostavljanja, mučenja, poginule i nasilno odvedene, a da pritom, kako je dodao, autor nije sudio nikome.
- Autor je priložio dokumente u kojima sve piše i iz kojih se može iščitati što se sve događalo. On ne piše o svojim istinama nego dokumentima govori o činjenicama što se točno događalo, a neka svatko traži svoj sud i svoje viđenje – istaknuo je Klepić navodeći kako je dokumentacija skupljana godinama za što je trebalo puno motivacije, energije, ali i hrabrosti.
Profesor Ivica Šarac iz Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata BiH smatra da za obradu ovakvih tema nikada nije kasno. Istaknuo je kako su u knjizi prikazani dokumenti u kojima visoko rangirane osobe u vojnim i političkim krugovima potpisuju sadržaj u kojemu stoji da se nestale osobe transportiraju iz Bugojna u Zenicu.
- Autor Kalaica objavio je tri knjige 2014., 2020. i 2023. godine u nakladništvu Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata BiH sa sjedištem u Mostaru, a to je ujedno i zasluga nedavno preminulog bivšeg ravnatelja Željka Raguža – zaključio je on.
Autor Kalaica na kraju je napomenuo kako je ovo njegova treća knjiga koja ostaje svjedočanstvo za povijest te kako se nakon ove knjige ne može naći nitko tko može reći da u Bugojnu nije bilo zločina.
Dnevnik.ba