Zlatko Hadžidedić
činovi neprijateljstva

U bošnjačkoj javnosti pozivi na bojkot izbora ako se Hrvatima omogući izbor vlastitih političkih predstavnika

/

U bošnjačkoj javnosti svakodnevno se Hrvatima odašilju manje ili više otvorene poruke kako u Bosni i Hercegovini za njih nema mjesta, čak ni u biološkom smislu. Na tom tragu je i najnovija inicijativa koja je potekla od izvjesnog Zlatka Hadžidedića, a koju su podržali Zlatko Lagumdžija, Abdulah Sidran, Miro Lazović, Senadin Lavić i drugi kojom se pak poziva na bojkot izbora ukoliko se izmjenama Izbornog zakona omogući Hrvatima izbor vlastitih političkih predstavnika.

Ratni ministar vanjskih poslova i premijer bošnjačkog ratnog entiteta Republike Bosne i Hercegovine, a kasnije član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, bošnjački književnik, akademik Abdulah Sidran, ratni predsjednik Skupštine bošnjačkog entiteta RBiH Miro Lazović, politolog i "ekspert" za međunarodne odnose, prof. dr. Zlatko Hadžidedić i profesor Fakulteta političkih nauka prof. dr. Senadin Lavić uputili su poruke bošnjačkoj javnosti uoči nastavka pregovora o Izbornom zakonu BiH.

Podsjetimo, kako su mediji naveli, na stolu će se naći i rješenje koje predlaže Europska unija, a koje je, kako su kazali od sinoć dostupno pregovaračima u BiH. Govori se o tzv. elektorskom modelu, kojeg su nekih bošnjački lideri, navodno, već prihvatili. Odmah su zazvonila zvona na uzbunu u bošnjačkoj javnosti koja su prepoznala mogućnost dolaska do bilo kakvog dogovora s Hrvatima o budućnosti BiH.

"Pozivamo sve građane koji poštuju postojeći Ustav Bosne i Hercegovine i Izborni zakon koji je zasnovan na ovom Ustavu na BOJKOT IZBORA koji bi se eventualno održavali prema novom izbornom zakonu o kojem pregovaraju nelegalni i nelegitimni pregovarači, Bakir Izetbegović i Dragan Čović i njihovi politički saveznici! Ne smijemo dozvoliti održavanje izbora prema zakonu o kojem ova, ni od koga ovlaštena, oligarhija pregovara mimo Ustava Bosne i Hercegovine i nasuprot volji većine građana Bosne i Hercegovine! Izbori u listopadu 2022. godine mogu biti održani jedino prema postojećem Izbornom zakonu, koji je u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine", navodi se u Proglasu, koji je inicirao prof. dr. Zlatko Hadžidedić.

Već u ovom ovom paragrafu vidljiv je čitav niz obmana, od tog tko ima pravo pregovarati pa do poziva na ignoriranje odluka Ustavnoga suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.

Ovo je, kako je navedeno, posljednja šansa "da spriječimo usvajanje novog Izbornog zakona u skladu s voljom i interesima Dragana Čovića, a protiv postojećeg Ustava BiH", što je očigledni šovinizam prema Hrvatima. naime, svođenjem priče o potrebi nesmetanog izbora legitimnih političkih predstavnika svakog od naroda u BiH na ime jednog čovjeka je jednostavno šovinistički stav oprema drugom i drugačijem kojem se nastoji osporiti osnovno demokratsko pravo na izbor političkih predstavnika.

"Ukoliko Čovićev Izborni zakon prođe, a građanske snage na ovaj način ne pruže otpor, formiranje tzv. trećeg entiteta je izvjesno, a s njim postaje izvjestan i konačni raspad Bosne i Hercegovine", istaknuto je Hadžidedić, prenosi Radiosarajevo.ba.

Dajući podršku ovo Proglasu, Silajdžić je u izjavi za portal Radiosarajevo.ba podvukao da je tzv. elektorski model o kojem se govori u neskladu s mišljenjem Venecijanske komisije, te da su takva rješenja suprotstavljena volji većine građana, odnosno većini Bošnjaka.

Prof. dr. Senadin Lavić novi krug razgovora o izbornoj reformi vidi kao pokušaj da se iza leđa građana Bosne i Hercegovine (bošnjačke nacionalnosti), preko priče o Izbornom zakonu, napravi novo političko stanje.

"U kojem bi jedan politička partija (HDZ) i njezin predsjednik (D. Čović) imali a priori mjesto u Predsjedništvu države, ali i svu 'etničku jedinicu', predstavlja ustvari totalno urušavanje demokracije i uvođenje diskriminatorne etnokracije i vladavine oblasnih knezova. Ovim se definitivno ruše kriteriji izbornog zakonodavstva u europskim državama i obezvrjeđuju presude (pet presuda) Europskog suda za ljudska prava“, ukazao je Lavić opravdavajući činjenicu da bošnjački birači nameću hrvatskim biračima političke dužnosnike.

Dnevnik.ba

Najčitanije