Strah, nemar i neodgovornost glavni problemi pitanja zaštite na radu, konstatiraju u nevladinom sektoru. O pretrpljenim povredama, problemima u ostvarivanju svojih prava, dodatnom mobingu… rijetki se usuđuju govoriti, prenosi N1.
“Ti ljudi se boje da ne budu bačeni tamo na radna mjesta koja su bizarna, gdje su osobna primanja manja, gdje će biti oštećeni”, ističe Hajro Subašić, Udruženje za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
Godina dana je od donošenja novog Zakona o zaštiti na radu u Federaciji BiH. Implementacija sporo teče. Problem – pravilnici i drugi provedbeni akti.
“Zakonodavac je predvidio da, dok se ne donesu novi pravilnici, važe stari pravilnici.To su pravilnici iz ‘50-ih, ‘60-ih, ‘70-ih godina koji su u velikoj mjeri neprimjenjivi. Samim tim bez obzira na donošenje novog Zakona o zaštiti na radu mi nismo u mogućnosti, niti bilo tko u Federaciji BiH, da se primjeni Zakon o zaštiti na radu u punom kapacitetu”, poručuje Adis Kečo, SSS BiH.
Nadležni priznaju da se tek radi ono što se trebalo raditi prije 20 godina, a to je procjena rizika. Dodaju kako je dodatni problem i neprimjenjivanje zaštite na radu.
“Dešavala se situacija da takvi radnici nisu prepoznati kod poslodavca, odnosno ta radna mjesta s posebnim uvjetima nisu primijenjene dodatne mjere zaštite na radu i vrlo često se dešavalo da radnici zbog toga stradaju. S druge strane vrlo često radnici nisu primjenjivali mjere zaštite na radu“, kaže Ernis Imamović, pomoćnik ministra rada i socijalne politike FBiH.
Posljednje izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu u Republici Srpskoj bile su 2010. godine. Nove se očekuju u okviru nedavno usvojene Strategija o zapošljavanju. U odgovoru za N1 iz Inspektorata RS ističu kako su građevinarstvo, elektroprivreda i šumarstvo oblasti u kojima su povrede najčešće. Napominju i da su povrede prilikom dolaska i odlaska s posla također povrede na radu, poput pada s bicikla ili prometne nesreće…
“Inspekcijske kontrole pokazale su da se najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, primjenu preventivnih mjera, osposobljavanje radnika za siguran rad, redovno ispitivanje opreme i sredstava rada i slično”.
No problemi tu ne završavaju. Nedovoljan broj inspektora na terenu jedan je od ključnih za Federalnu upravu za inspekcijske poslove.
“Mi u svojim redovnim aktivnostima na godišnjem nivou stignemo obići 50, 60 do 70 subjekata, a imamo zakonsku obvezu svake godine minimalno jednom uraditi”, navodi Ševal Smajić, federalni inspektor za oblast zaštite na radu.
Iz FUZIP-a naglašavaju da su u periodu siječanj – listopad ove godine izvršili 57 nadzora, izdali 42 rješenja o otklanjanju nedostataka, te izrečeno 13 prekršajnih naloga u iznosu od 29.000 KM.
Podaci FUZIP-a i Inspektorata RS ukazuju na 248 težih povreda na radu i 17 smrtnih slučajeva u prvih deset mjeseci ove godine.
Dnevnik.ba