Trump želi kupiti Grenland. "Vlasništvo i kontrola nad njim su apsolutna nužnost"
Grenland nije na prodaju, izjavio je danas čelnik tog otoka, reagirajući na komentare izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa o "vlasništvu i kontroli" nad ogromnim arktičkim otokom koji je dio Danske više od 600 godina, piše Reuters.
"Grenland je naš. Nismo na prodaju i nikada nećemo biti na prodaju. Ne smijemo izgubiti našu dugu borbu za slobodu", izjavio je premijer otoka Mute Egede u pisanom komentaru.
Trump je jučer najavio da je odabrao Kena Howeryja, bivšeg izaslanika u Švedskoj, za svojeg veleposlanika u Kopenhagenu te komentirao status Grenlanda, poluautonomnog dijela Danske i doma velike zračne baze američkog zrakoplovstva. "U svrhu nacionalne sigurnosti i slobode diljem svijeta, Sjedinjene Američke Države smatraju da su vlasništvo i kontrola nad Grenlandom apsolutna nužnost", napisao je Trump na platformi Truth Social.
Trump, koji stupa na dužnost 20. siječnja, nije pojasnio svoju izjavu. Danska vlada nije bila odmah dostupna za komentar.
Grenland, sa svojom zračnom bazom Pituffik, strateški je važan za američku vojsku i sustav ranog upozoravanja na balističke projektile, s obzirom na to da najkraći put od Europe do Sjeverne Amerike prolazi preko otoka, prenosi Index.hr.
Trump je već prije pokušao kupiti Grenland
Tijekom svojeg prethodnog mandata, Trump je 2019. izrazio interes za kupnju Grenlanda, ali su taj prijedlog brzo odbile i Danska i vlasti otoka, prije nego što su formalni razgovori uopće započeli.
Danska premijerka Mette Frederiksen tada je Trumpovu ponudu označila "apsurdnom", što je njega navelo da njezino odbacivanje ideje nazove "bezobraznim" te da otkaže posjet Kopenhagenu. Frederiksen i dalje obnaša dužnost danske premijerke.
Od 2009. Grenland ima pravo proglasiti neovisnost od Danske. Otok s otprilike 56.000 stanovnika, koji se godišnje oslanja na značajne proračunske transfere iz Kopenhagena, do sada se suzdržavao od takvog poteza.
Želi preuzeti i Panamski kanal?
Trump je jučer, odvojeno, zaprijetio ponovnim uspostavljanjem američke kontrole nad Panamskim kanalom, optužujući Panamu za naplaćivanje pretjeranih tarifa za korištenje tog srednjoameričkog prolaza, što je izazvalo oštru osudu panamskog predsjednika Josea Raula Mulina.
Dnevnik.ba