Sokol je u razgovoru s urednikom i voditeljem Tihomirom Šutalom naglasio da Europska unija u ovom trenutku jasno pokazuje kako zemlje regije, uključujući Bosnu i Hercegovinu, nisu prepuštene same sebi, posebno u kontekstu geopolitičkih previranja poput rata u Ukrajini i eskalacije na Bliskom istoku.
EU u BiH kao protivteža trećim silama
"Europska unija ojačava svoju prisutnost u Bosni i Hercegovini, a jedan od ključnih razloga za to je izbjegavanje prepuštanja tog prostora utjecaju trećih sila poput Rusije, Turske i Kine. Time se jasno pokazuje da ove zemlje, među kojima i BiH, nisu ostavljene same sebi," rekao je Sokol. Dodao je kako je važno što je Hrvatska članica Europske unije, jer Hrvati u BiH jedini gledaju prema Europi "bez fige u džepu," dok druge političke elite često gravitiraju drugim silama.
Osim političkog pristupa, Sokol je naglasio i da je jedan od prioriteta pomoći Bosni i Hercegovini u obnovi nakon nedavnih razornih poplava, kao i podrška u reformama koje bi ih približile europskim tekovinama.
"Jači utjecaj Europske unije u Bosni i Hercegovini koristi Hrvatima, koji su prepoznati kao ključni faktor stabilnosti u državi. Za razliku od njih, političke elite drugih naroda često gaje naklonost prema drugim silama izvan europskog prostora, što dovodi do ozbiljnih izazova," istaknuo je.
Upozorenje na prijetnju islamizma i ruski utjecaj
Sokol je također komentirao geopolitički kontekst ruske agresije na Ukrajinu i jačanje europskog fokusa na susjedstvo, koje se reflektira i na Zapadni Balkan. Kritizirao je pristup Europske unije prema Srbiji, naglasivši kako taj pristup omogućava jačanje ruskog utjecaja u regiji, što je dugoročno destabilizirajuće za zemlje poput Crne Gore. Također, rekao je kako "nedavni napad u Bosanskoj Krupi podsjeća koliko je prijetnja islamizma stvarna, što zahtijeva jaču prisutnost Europske unije."
U kontekstu češćih posjeta europskih dužnosnika BiH, Sokol je rekao da bi njihov angažman mogao pomoći u prevladavanju političkih zastoja, uz poseban naglasak na problem nepovjerenja i nesklonosti prema dogovoru, posebno kod određenih bošnjačkih političkih figura, poput Bakira Izetbegovića. "Nadam se da će prisutnost Europske unije pridonijeti jačanju proeuropskih snaga među Bošnjacima te pomoći u prevladavanju islamističkih tendencija," izjavio je Sokol, dodajući da je dugogodišnja politika bošnjačkih elita stvorila "histeriju" i iluziju među Bošnjacima da mogu dobiti "unitarnu BiH u kojoj će jedino oni imati kontrolu."
Komšić kao simbol bošnjačkog hegemonizma
Govoreći o izboru Željka Komšića, Sokol je istaknuo kako je upravo on primjer bošnjačkog hegemonizma i nespremnosti na dogovor s Hrvatima. "Komšića nisu izabrali Hrvati, već bošnjačka većina, što je simbolički izraz pokušaja nametanja dominacije nad Hrvatima u BiH," rekao je Sokol.
Zaključujući, Sokol je izrazio nadu kako će bošnjačke političke elite doživjeti "političku katarzu" i prestati inzistirati na unitarizmu, prihvaćajući suradnju s Hrvatima kao partnerima unutar Bosne i Hercegovine.
Cijeli razgovor pogledajte u nastavku:
Dnevnik.ba