"Amfibijski desant pod vatrom jedan je od najtežih vojnih manevara", rekao je Ray Powell, direktor SeaLighta, projekta Sveučilišta Stanford usmjerenog na aktivnosti sive zone u Južnom kineskom moru.
Civilni trajekti su loš izbor za ovakvu misiju, ali bi se mogli koristiti za masovni prijevoz trupa preko Tajvanskog tjesnaca nakon što obalna obrana bude uništena ili za probijanje položaja tajvanske vojske čistom masom, piše The Telegraph.
Peking je u četvrtak pokrenuo dvodnevne vojne vježbe u vodama oko Tajvana, kako je rekao, "kako bi kaznio separatistička djela" nakon nedavnog vatrenog inauguracijskog govora Lai Ching-tea, koji je prisegnuo kao tajvanski predsjednik s mandatom od četiri godine.
Bio je to treći niz vježbi oko Tajvana u posljednje dvije godine. "Pozivamo Kinu da se suzdrži i prestane potkopavati mir i stabilnost diljem Tajvanskog tjesnaca i izvan njega", priopćilo je tajvansko ministarstvo vanjskih poslova.
Kineska mornarica već ima najveću svjetsku flotu
Kina smatra demokratski Tajvan dijelom svog teritorija i obećala je staviti otok pod svoju kontrolu, možda i silom, a američke obavještajne službe vjeruju da je Xi Jinping naredio kineskoj vojsci da bude spremna zauzeti otok do 2027. godine. Taipei je morao reagirati na kampanju aktivnosti iz takozvane "sive zone", što uključuje česte kibernetičke napade, redovite upade vojnih zrakoplova u njegov zračni prostor i uznemiravanje od kineskih plovila u njegovim vodama.
Tajvanska vojska znatno je manja od kineske, ali je zaštićena planinskim terenom - i opasnim Tajvanskim tjesnacem širokim 300 kilometara. Kineska mornarica već ima najveću svjetsku flotu, a izgradila je i desetke brodova dvostruke namjene sposobnih djelovati tijekom mira i rata.
Prije deset godina Peking je izdao tehničke smjernice za brodograditelje koje bi omogućile da mnoga civilna plovila budu prikladna za vojne potrebe i vjeruje se da je integrirao trajekte, tankere i kontejnerske brodove u vojnu zapovjednu strukturu.
Kineski državni mediji godinama su hvalili te napore, redovito pozdravljajući sudjelovanje trajekata u vojnim vježbama, a televizijska kuća CCTV hvalila je 135 metara dugi brod Bang Chui Dao koji je sudjelovao u vojnim vježbama 2019. godine i 164-metarski Bohai Pearl iz vježbe 2021. godine, za koji je Global Times rekao da bi bio pogodan za "transport trupa u velikim razmjerima u misijama amfibijskog iskrcavanja", citirajući anonimnog kineskog vojnog stručnjaka.
Kineski mediji isticali su i da Chang Da Long, civilni trajekt s kapacitetom da ponese dovoljno teških tenkova i drugih vozila za dva bataljuna mehaniziranog pješaštva, ima "civilni izgled, ali vojno srce".
Vojno-civilna fuzija
Tom Shugart, analitičar u think tanku Center for a New American Security, procijenio je 2022. da bi kineska civilna plovila mogla dramatično povećati tonažu vojnog materijala koji se može prevesti, povećavajući kapacitet na oko 300.000 vojnika i njihovih vozila preko Tajvanskog tjesnaca za oko 10 dana.
"I tajvanska i američka obavještajna zajednica trebale bi početi promatrati ključne kineske civilne brodove na isti način na koji promatraju brodove ratne mornarice", napisao je tada Shugart.
Iako bi ideja o putničkim trajektima opremljenim za korištenje u zoni sukoba mogla zvučati neobično, ona odražava stupanj do kojeg je kineski privatni sektor isprepleten s vladajućom komunističkom partijom i vojnom politikom vlade u Pekingu. To također čini planiranje obrane mnogo složenijim, kažu analitičari.
"Civilni trajekti dio su šireg kineskog koncepta vojno-civilne fuzije, koncepta u kojem su civilna sredstva i sposobnosti sastavni dio napora cijele nacije u nacionalnoj sigurnosti", rekao je Alessio Patalano, profesor na Odsjeku za ratne studije King‘s Collegea u Londonu: "Uključivanje ovih sredstava predstavlja značajan komplicirajući čimbenik za one koji trebaju razmišljati o tome kako odgovoriti na izazov njihove upotrebe."
No iako je možda teško reći jesu li kretanja putničkog trajekta dio pripreme za rat, šire namjere Kine su jasne, dodao je Patalano: "Nema ništa tajno o kineskom vojnom arsenalu."
Dnevnik.ba