Mandat glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu prije nekoliko dana produljen je sve do 30. rujna 2023. godine, no već se šuška o mogućim nasljednicima, odnosno nasljednicama, prenosi RTL.
Kako piše Index, među njima je i Kolinda Grabar-Kitarović o kojoj se šuškalo i ranije. Sada se pak pozivaju na francuski list Les Echos koji navodi kako je Kolinda favorit.
Isto misli i Politico, a oni dodaju da bivša predsjednica Hrvatske ima jedan od najimpresivnijih životopisa među kandidatkinjama. Inače, osim Kolinde spominju se i bivša šefica diplomacije EU Federica Mogherini, potpredsjednica belgijske vlade Sophie Wilmès, bivša britanska premijerka Theresa May, bivša estonska predsjednica Kersti Kaljulaid i bivša nizozemska ministrica obrane Jeanine Hennis-Plasschaert.
Kako bi pojasnili moguću buduću ulogu bivše hrvatske predsjednice, Index je zatražio objašnjenje vanjskopolitičkog analitičara i geopolitičkog stručnjaka Denisa Avdagića.
Što radi glavni tajnik?
On navodi kako je glavni tajnik NATO-a lice saveza koje samostalno donosi odluke tehničke prirode te one vezane za funkcioniranje civilnog sustava, odnosno sjedišta te kako kao predsjednik Sabora presjeda Sjevernoatlantskim vijećem.
"Ključ svega je da NATO funkcionira konsenzualno, što znači kako je za donošenje odluka potrebno dosta umješnosti u smislu posredovanja među državama članicama, zbog čega su te funkcije uglavnom obnašali nekadašnji ministri i premijeri. Istaknimo i kako glavni tajnik nema veze s vojnom strukturom Saveza, često je upravo oko toga prisutno nerazumijevanje", govori dalje.
Pojasnio je kako se uopće bira glavni tajnik pa rekao da države članice NATO-a rasprave o potencijalnom kandidatu ili kandidatkinji, a pravilo je da je prihvatljiv(a) najutjecajnijim državama članicama.
Navodi i kako je uloga glavnog tajnika svakako značajna, međutim njeno ostvarenje i stvarni značaj ovise o osobi koja je obnaša. "Ako gledamo samu funkciju, koliko god to na prvu ruku izgledalo veliko i moćno, u stvarnosti funkcija je daleko ispod važnosti i snage čelnika država, u svakom slučaju onih većih.
Recimo to ovako, u prvom ste redu za susrete s američkim predsjednikom, u stalnom ste kontaktu s najmoćnijim osobama i vođama svijeta, ali utjecaj glavnog tajnika proizlazi samo iz moći država članica. Tako da i ulogu bilo kojeg potencijalnog kandidata, pa tako i Kolinde Grabar-Kitarović, treba gledati kroz izrečeno", kaže.
Naposljetku, rekao je i da Kolinda ima šansu postati glavnom tajnicom jer postoji očekivanje od novih država članica, među kojima smo mi, da kandidat/kinja bude iz tog reda, a javila se inicijativa i da to bude žena.
"Ako bismo gledali te dvije informacije, onda svakako Kolinda Grabar-Kitarović ima šansu, pa recimo i neku prednost, s obzirom na prethodno iskustvo u samom NATO-u i druge državne funkcije koje je obnašala. Međutim, isto tako ne treba na kraju nikoga iznenaditi ako u trenutku izbora to ne bude ni žena ni osoba iz dijela novih članica", zaključuje pa dodaje kako je bitan i trenutak biranja.
Inače, Stoltenberg je na mjesto glavnog tajnika došao u listopadu 2014. godine, a ranije je bio premijer Norveške.
Dnevnik.ba