Mostarsko odlagalište otpada Uborak primjer je lošeg gospodarenja otpadom i ekološka katastrofa u najavi. Nije pitanje hoće li biti, nego kada će? Izgleda puno ranije nego se očekuje. Toga su svjesni i u mostarskom mostarskoj Gradskoj upravi pa je upravo rješavanje ovog gorućeg problema ujedinilo Gradsko vijeće Grada Mostara kada su donijeli odluku o stupanju u potencijalno javno privatno partnerstvo svjesni da vlastitim resursima i gospodarskim kapacitetima nisu u stanju kvalitetno gospodariti zbrinjavanjem 25.000 tona otpada na godišnjoj razini.
Na 30. sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik Mario Kordić istaknuo je kako se cijela Gradska uprava od početka mandata bavi izradom plana sanacije i modernizacije deponije Uborak koja žurno treba biti sanirana izgradnjom pročišćivača otpadnih voda, otplinjavanja deponijskih polja, modernizacijom sortirnice i nabavkom modernih strojeva za rad prema svim svjetskim standardima.
„Sve navedeno nažalost još se nije ostvarilo zbog opstrukcija i blokada Građanske inicijative Jer nas se tiče. Mogli smo već punu godinu vršiti sanaciju i modernizaciju, ali nismo i to je poražavajuće. Imamo realan petogodišnji plan za deponiju Uborak, koji je realan, stručan i sve što smo mogli poduzeti mi smo poduzeli i doveli do kraja – jedini razlog zašto na tom projektu u protekloj godini nemamo nikakve terenske pomake je opstrukcija Građanske inicijative Jer nas se tiče. Deponijom se u ovom trenutku upravlja loše, deponijska polja su potrošena i svako novo odlaganje otpada je improvizacija koja je vrlo rizična i problematična, te od nje prijeti ekološka katastrofa.“ istaknuo je gradonačelnik Mario Kordić, te unatoč svemu pozvao građane i članove G. I. Jer nas se tiče na suradnju i razumijevanje za rješavanje ovog važnog problema za sve građane Mostara i lokaliteta Buđevci gdje se nalazi deponija Uborak.
Međutim, Bosna i Hercegovina nije nimalo jednostavna država, ni ova tema izgleda neće biti jednostavno riješena, unatoč svoj volji, želji i poziciji onih na vlasti. Planirani kapaciteti odlagališta su višestruko prepunjeni, novi otpad se svakodnevno gomila, a nepostojanje pročišćivača otpadnih voda je izrazito opasno za cijeli okolni ekosustav. Svaka kiša zbog procijednih voda donosi novu opasnost.
Odlaganje komunalnog otpada na sanitarne deponije, su trenutno jedine mogućnosti zbrinjavanja otpada koje su zaključak strateškog dokumenta za upravljanje komunalnim otpadom, u svim velikim gradovima u Bosni i Hercegovini. Odlaganje otpada povezano je s cijelim nizom inženjerskih i okolišnih pitanja koja se neophodno moraju rješavati tijekom rada deponije, a i nakon njezinog zatvaranja. U prvom redu to je kontrola emisije deponijskog plina i deponijskih procijednih voda koji nastaju kao produkt razgradnje otpada i uslijed procjeđivanja oborina kroz odložene slojeve komunalnog otpada.
Ispuštanje procijednih voda deponije bez pročišćivanja je predstavlja veliku opasnost za okoliš i cijeli obližnji ekosustav, te je u svim europskim zemljama zabranjeno. Posebnu opasnost uzrokuju obilne padaline, a one su u Hercegovini izrazito česte. Mogućnosti zbrinjavanja procijednih voda deponije se kreću od primjene tehničkih rješenja s naknadnom cirkulacijom zagađene vode na aktivnu deponijsku plohu i u tijelo deponije ili zadržavanja u laguni i isparavanja. U modernim deponijama primjenjuju se različiti tehnički i tehnološki postupci kojima se uklanjaju onečišćenja do zakonski propisanih granica za okolišno ispuštanje pročišćenih voda. Tako se za tretman procijednih voda s deponija primjenjuju fizičko – kemijski postupci, a razvoj tehnologija omogućio je čak razinu visoku pročišćavanja do mjere u kojoj je voda sigurna za konzumaciju.
Pod upravljanjem Gradske Uprave Grada Mostara, Fondovi okoliš u BiH, Ministarstvo okoliša i turizma FBiH, uz suradnju s drugim donatorima već imaju rezervirana sredstva za izgradnju pročišćivača otpadnih voda na deponiji Uborak čija cijena iznosi nešto više od 3 milijuna konvertibilnih maraka za izgradnju i još 200.000 konvertibilnih maraka godišnje za rad pročišćivača. Kako bi se ovaj projekt realizirao potrebna je suradnja svih sudionika, uključujući lokalnu zajednicu lokaliteta deponije Uborak. Međutim „G. I. Jer nas se tiče“ već dvije godine sustavno opstruira projekt sanacije deponije Uborak i izgradnje pročišćivača otpadnih voda deponije, dok se u isto vrijeme žale kako se nepročišćene deponijske vode izlijevaju u obližnji potok Sušica, i okolne površine. Prema riječima predsjedavajućeg Gradskog vijeća Salema Marića najveći problem deponije Uborak je „G. I. Jer nas se tiče“ kazavši da je na navedenom lokalitetu deponija Uborak bila prije izgradnje stambenih kuća.
Dnevnik.ba