Sutra su izbori u Italiji: Orban bi mogao dobiti novog saveznika

Ekstremna desničarka Giorgia Meloni ima dobre šanse da sa svojom strankom pobijedi na izborima i formira desničarsko-populističku koaliciju. Ima li Europa razloga za strah?

Zbog izjava da je Adolf Hitler bio veliki državnik i da je Giorgia Meloni, predsjednica stranke „Braća Italije”, moderna fašistica, Calogero Pisano je neposredno pred izbore razriješen stranačkih funkcija. Pisano je bio koordinator „Braće Italije” na području Sicilije. Dnevne novine su pronašle njegove fašističke objave na Facebooku iz 2014. i 2016. godine. Stranačko vodstvo Braće Italije je brzo reagiralo. Dobio je otkaz, iako je tvrdio da se odavno ogradio od starih, sada „sramotnih” izjava, piše Deutsche Welle.

Taj slučaj u predizbornoj kampanji pokazuje da Giorgia Meloni ne želi da joj lokalni političari uprljaju tek izbijeljenu odjeću iz njezine postfašističke prošlosti. Meloni, koja je političku karijeru započela u jednoj postfašističkoj omladinskoj organizaciji, a kasnije postala liderica krajnje desničarske populističke stranke Braća Italije, već tri godine radi na tome da izgradi umjereniji imidž. Više ne želi napustiti Europsku uniju i zajedničku valutu, već ju samo preoblikovati, po mjeri Italije. Za razliku od drugih desničarskih populista u Europi, Meloni osuđuje agresorski rat Rusije protiv Ukrajine, zalaže se za sankcije Rusiji i isporuku oružja Ukrajini. Međutim, ona smatra da je Brexit, izlazak V. Britanije iz EU-a, ispravan i ima bliske veze sa britanskom konzervativnom strankom. Giorgia Meloni je čak i predsjednica „Europskih konzervativaca i reformista”, europskog saveza desničarskih populističkih stranaka, u čijem sastavu je i poljska vladajuća stranka „Pravo i pravda” (PiS).

Meloni relativno umjerena?

Lutz Klinkhammer, stručnjak za Italiju na Njemačkom historijskom institutu u Rimu, ne bi Meloni opisao kao postfašisticu. „Njezine pristaše vjerovatno imaju drugačije stavove od nje. Ona je odbacila etiketu „fašizma”. Ja to ne smatram prikladnim da se nju okarakterizira. Ali ona je neko ko je unutarnjopolitički na vrlo konzervativnom kursu i ko će pokušati zaustaviti imigraciju. Ona je konzervativna političarka s postfašističkom prošlošću.”

Tokom predizborne kampanje ona je ismijavala strah Europe od vlade predvođene ekstremnim desničarima. U Bruxellesu se, kako je rekla, samo plaše da ne izgube povlastice i vlast. Šefica “Braće” podržava Poljsku i Mađarsku u sporu oko vladavine prava s Europskom komisijom i Europskim sudom pravde. Mađarski premijer Viktor Orban, koji je pod pritiskom EU-a zbog korupcije u Mađarskoj, mogao bi se veseliti novom savezniku u Europskom vijeću.

Profesor politologije Lorenzo di Sio sa Sveučilišta LUISS u Rimu, u intervjuu za DW je rekao da bi vlada Giorgie Meloni mogla oštrije zastupati stajališta Italije u Bruxellesu. „U to možete biti sigurni, ali je malo vjerovatno da će se promijeniti glavne koordinate talijanske vanjske politike u odnosu prema Europi.”

Radi se o socijalnim davanjima

Talijanske glasače manje zanima europska ili vanjska politika, kaže Lutz Klinkhammer s Njemačkog historijskog instituta u Rimu. „Talijani su zabrinuti. Predizborna kampanja se uglavnom vodila oko novca, postoji strah od pada životnog standarda, od gubitka socijalne pomoći, od siromaštva. To su protestni izbori, kakve smo već nekoliko puta imali posljednjih decenija u Italiji. S tim što se nade sada polažu u desničarskog lidera, ne u ljevičarske populiste.”

Cijene energenata, inflacija i posljedice korona-krize bile su glavne teme predizborne kampanje i televizijskih sučeljavanja. Desničarske i ljevičarske stranke obećavaju više socijalnih beneficija. Međutim, Giorgia Meloni usporava nova zaduživanja. Sve stranke žele imati koristi od 200 milijardi eura koje bi Italija idućih godina trebala dobiti kao nepovratna sredstva ili jeftine kredite iz fonda EU-a za oporavak nakon korone. Samo zato ni jedna nova talijanska vlada neće moći u potpunosti se okrenuti protiv EU-a, smatra Lutz Klinkhammer.

Ljevica nije jedinstvena

U ispitivanjima javnog mnijenja Giorgia Meloni je posljednjih sedmica uvijek bila ispred drugoplasiranih socijaldemokrata. „Braća Italije” bi u nedjelju mogla osvojiti 25 posto glasova, a socijalistička “Partito Democratico” 22 posto glasova. S obzirom da ultrakonzervativna Giorgia Meloni želi formirati koaliciju s druge dvije desničarsko-populističke stranke „Lega” i „Forza Italia”, desničarski savez bi mogao imati sigurnu većinu u oba ravnopravna doma talijanskog parlamenta. Stranka “Lega” bivšeg ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija prema anketama ima 13 posto glasova, a “Forza Italia”, na čelu s veteranom Silvijem Berlusconijem, sedam posto. Bloku koji dobije relativnu većinu glasova, talijanski izborni zakon omogućava apsolutnu većinu u smanjenom parlamentu.

Ljevičarski tabor, koji se trebao okupiti oko socijaldemokrata je podijeljen. Širi savez nije postignut tokom predizborne kampanje. Prema anketama, ljevičarske i liberalne stranke ne mogu parirati desnom taboru. Nekada popularni „Pokret 5 zvijezda” s pozicije najjače stranke pao je na samo 13 posto. Socijaldemokrati su se, poput „5 zvijezda” nekoliko puta razdvajali, smanjujući time izborne šanse.

Desničarska koalicija nije sasvim nova

Upitno je koliko dugo bi mogla opstati nova desničarska vlada na čelu sa Giorgiom Meloni, prvom premijerkom u zemlji. Desničarska koalicija je već bila na vlasti 2001. godine. U to vrijeme, međutim, umjereniji Silvio Berlusconi je bio predstavnik najjače snage u taboru desnice. Ali postfašisti i desničarski populisti zapravo nisu ništa novo u talijanskoj politici, kaže Lutz Klinkhamer s Njemačkog povijesnog instituta u Rimu. „Nazočnost postfašista u različitim vladama od 2001. godine je bila velika. U tom smislu ne vidim neki kvantitativni skok koji bi nova vlada na čelu sa Giorgiom Meloni mogla imati.” Profesor Lorenzo di Sio sa sveučilišta LUISS upozorava da se ne treba oslanjati na ponekad vrlo nesigurna ispitivanja javnog mnijenja u Italiji. Moglo bi se dogoditi da većina desničarskog tabora ne ojača toliko koliko se predviđa. U pojedinim regijama, poput juga zemlje, ljevičarske snage bi mogle osvojiti puno glasova, što bi utjecalo na većinu u Senatu, drugom domu parlamenta.

Birališta se u nedjelju zatvaraju u 23 sata. Nakon toga se očekuju prvi, neslužbeni, rezultati, dok se konačni očekuju oko dva sata ujutro.

Dnevnik.ba