Summit lidera najmoćnijih država svijeta obilježit će politički potresi i neslaganja

Američki predsjednik Joe Biden se suočava s polariziranim biračkim tijelom i niskom podrškom javnosti uoči izbora u studenom, a britanski premijer Rishi Sunak će gotovo sigurno izgubiti vlast na izborima idućeg mjeseca.

Vođe Francuske i Njemačke su potreseni teškim porazima na nedavnim izborima za Europski parlament, a predizborne ankete predviđaju loše rezultate za premijere Kanade i Japana.

Jedino domaćica sastanka, talijanska premijerka Giorgia Meloni, dolazi sretna s obzirom na rezultat svoje stranke na europskim izborima, no neće joj biti lako postići značajne rezultate na samitu od 13. do 15. lipnja u luksuznom hotelu Borgo Egnazia u Apuliji, tvrde politički analitičari.

"Kao domaćin (samita) G7 želite oko sebe snažne vođe. Ako samo imate osobe na izmaku mandata, ne možete puno toga napraviti", rekao je Francesco Galietti, osnivač instituta za politički rizik Policy Sonar. "Ako u svojoj zemlji nemate autoritet, kako možete imati autoritet na svjetskoj pozornici", dodao je.

Čelnike najrazvijenijih demokracija u svijetu čeka težak dnevni red, a uključuje ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku, trgovinsku neravnotežu s Kinom, prijetnje koje predstavlja umjetna inteligencija i razvojne izazove u Africi.

Pridružit će im se neuobičajeno velik broj autsajdera, uključujući papu Franju i vođe nekih od najvećih regionalnih sila u svijetu poput Indije, Brazila, Argentine, Turske, Alžira, Kenije i Saudijske Arabije. Oni dolaze na poziv Italije jer zemlja domaćin ima pravo pozvati goste na neku od rasprava. 

"G7 okuplja zemlje koje su sličnih mišljenja vezano za temeljna načela i standarde, no (skupina) nije zatvorena poput tvrđave. Otvara se prema svijetu", rekao je jedan viši talijanski dužnosnik koji je želio ostati anoniman.

Na samitu će lideri G7 nastojati pronaći načine da prevladaju pravne probleme koji onemogućavaju korištenje prihoda ostvarenih na temelju zamrznute ruske imovine na zapadu. Oko 260 milijardi eura Ruske središnje banke je zamrznuto u svijetu, uglavnom u Europskoj uniji.

Neke vlade država članica Unije žele uzeti kamate i iskoristiti ih za pomoć Ukrajini razorenoj u ruskoj invaziji iz 2022. dok Sjedinjene Američke Države traže ambiciozniji plan te pozivaju na korištenje prihoda za višegodišnji zajam u vrijednosti do 50 milijardi eura.

"Novac je, naravno, bitan, no to je također poruka jer naše vođe ove godine imaju priliku poslati nedvosmislenu poruku da (ruski predsjednik Vladimir) Putin ne može izdržati duže od nas", rekao je prošlog tjedna Daleep Singh, vodeći američki diplomat za pregovore na samitu.

Rim i Washington se nadaju da se u Apuliji može postići sporazum, no njemački dužnosnik je prošlog tjedna rekao da to nije vjerojatno. Unatoč nesuglasica glede tog pitanja, postoji konsenzus svih članica skupine G7 što se tiče potrebe suprotstavljanja Rusiji, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski će po drugi put prisustvovati sastanku.

Manje suglasja ima kada je riječ o ratu između Izraela i Hamasa, pri čemu su članice Unije podijeljene na čvrst proizraelski tabor i na one koje suosjećaju s Palestincima.

Razlike će također izaći na vidjelo kada zapadni saveznici budu raspravljali o Kini. Očekuje se da će vođe izraziti zabrinutost zbog pretjeranog industrijskog kapaciteta Kine, no i dalje ne postoji sporazum o najboljem odgovoru na kineske državne subvencije.

"Neke europske zemlje imaju veoma intenzivne komercijalne odnose s Kinom te bismo trebalo očekivati manje jedinstva nego u drugim pitanjima kao što je Rusija", rekao je Raffaele Marchetti, profesor međunarodnih odnosa na rimskom sveučilištu Luiss.

Dnevnik.ba