Prošli je tjedan popriličan broj kako IT tako i ne-IT medija prenio informaciju kako Amazon otvara ured u Hrvatskoj te da planira zaposliti ljude. Licitiralo se brojkama od 14 (službeno objavljenih na Amazonovim stranicama) do 50-tak u duljem periodu. Nije naravno trebalo puno vremena i počele su i špekulacije – od otvaranja razvojnog (development) centra, distributivnog centra i slično. Kako se kroz praktično cijelu svoju IT karijeru bavim računalstvom u oblaku priča u kojoj jedan od tri globalno glavna pružatelja usluga u oblaku nešto „otvara“ u Hrvatskoj zazvučala mi je zanimljivo. Vjerujem da smo prethodnih mjeseci svi vidjeli poneku objavu o sastanku hrvatskog premijera s predstavnicima Amazona, o „memorandumu“ kojeg naša zemlja planira potpisati s globalnim cloud „divom“ i slično. Ipak, nigdje u medijima nismo mogli vidjeti što to zapravo znači i koji su konkretni sljedeći koraci.
Od Amazona, očekivano, ne postoji (još uvijek) nikakva objava koja bi nam dala detaljniji uvid u njihove namjere, no postoji spomenutih 14 objavljenih pozicija s vrlo konkretnim radnim zadacima. Odlučio sam, čisto iz radoznalosti, pogledati kakav bi skup znanja i vještina budući zaposlenici Amazona trebali imati.
Podijelit ću sve otvorene pozicije (možete ih pronaći na https://bit.ly/amazon_bug) u dvije skupine. U prvoj od njih traže se dvije osobe čija pozicija u naslovu sadrži BIM – Building Information Modelling, dvije osobe s naslovom „Civil, Structural & Architectural Design Manager“, dva Electrical Technical Product Managera, dva inženjera strojarstva te jednog inženjera za kontrolu kvalitete dobavljača, prenosi Bug.hr.
Već iz samih naslova pozicija ove skupine traženih profesionalaca možemo zaključiti da Amazon planira nešto graditi te da će to što budu gradili koristiti ozbiljnu količinu električne struje, a u sklopu te „građevine“ postojat će i strojne odnosno mehaničke komponente. Ovako opisana priča odgovarala bi nekakvom skladištu, automatiziranom na ovaj ili onaj način te bi takav objekt mogao predstavljati distributivni centar Amazon trgovine, ali i štošta drugo.
Druga skupina otvorenih pozicija još je zanimljivija. Traže se produkt i program menadžer, projektni inženjer, te dva Electrical Design inženjera uz jedan intrigantan dodatak u naslovu pozicije – „data centar“ ili na hrvatskom „podatkovni centar“. Ako smo iz prethodne skupine zaključili da se radi o gradnji nečega, druga nam skupina vrlo jasno sugerira da to što će se graditi je zapravo – podatkovni centar!
U trenutku u kome sam postao svjestan ove činjenice postavio sam si pitanje: „Je li moguće? Otvara li to Amazon zaista podatkovni centar? U Hrvatskoj?“ Ovakav tok misli podijelio sam s kolegama iz IT industrije koji su došli do vrlo sličnog zaključka kao i ja – da se potencijalno bliži vrijeme kada ćemo usluge javnog oblaka moći koristiti iz podatkovnog centra globalnog pružatelja usluga unutar granica naše zemlje. Svima nama ovo je donedavno bilo praktično nezamislivo, prije svega zbog (donedavno) relativno niske potražnje za uslugama u javnom oblaku kod domaćih korisnika. Ipak, prethodnih godinu i pol dana poprilično je promijenilo način na koji gledamo na stvari pa i na koji konzumiramo IT usluge. Poveći je broj organizacija silom prilika promijenio svoj stav prema cloudu i gotovo su preko noći implementirali Microsoft 365 ili Google Workspace (nekadašnji Google Apps), primarno zbog timske komunikacije odnosno virtualnih sastanaka. Poraslo je i korištenje „oblačne“ infrastrukture i aplikacijskih platformi kroz Microsoftov Azure i Amazonov Web Services (AWS). Postavlja se pitanje, je li to povećanje dovoljno da bi jedan od globalnih igrača odlučio investirati u podatkovni centar na Balkanu? Moje osobno mišljenje je – samo po sebi, nikako.
No, postoji i druga perspektiva. Oni koji prate cloud scenu, znaju da Microsoft gradi dva podatkovna centra u našem posredno-neposrednom susjedstvu – u Austriji i u Grčkoj, čime će sigurno privući veliki broj korisnika na svoju stranu. Glavni razlog tomu jest blizina koja nama korisnicima jamči manju latenciju što uvelike utječe na responzivnost samih sustava, pogotovo kad govorimo o starijim sustavima koje bismo željeli migrirati u oblak, a gdje za pružatelje cloud usluga još uvijek leži ogroman izvor novih prihoda. Ako Microsoft gradi u Grčkoj i Austriji, može li si Amazon dozvoliti da u ovom dijelu Europe nema fizičku prisutnost? Dugoročno gledano, vjerojatno ne može.
Ako sumiramo dojmove i navedene činjenice dalo bi se zaključiti da je stvarno moguće da Amazon i izgradi podatkovni centar u Hrvatskoj. Vjerujem da bi trenutne korisnike AWS usluga ovo uistinu obradovalo, kao i brojne druge koji su zbog različitih razloga odbijali koristiti usluge koje se ne isporučuju iz podatkovnog centra „unutar granica Republike Hrvatske“, bez obzira što (najčešće) za to nije postojala niti regulatorna niti zakonska prepreka (bilo koja lokacija unutar EU sasvim je prihvatljiva). Ako me iskreno pitate, zvuči li mi ova priča i dalje sumnjivo – donekle da. Jesam li spreman vjerovati da je moguća? Apsolutno jesam, no to je i dalje samo mišljenje jednog cloud zanesenjaka, koje, naravno, ne mora biti točno. Vrijeme će pokazati…
Dnevnik.ba