Što bi za BiH značilo zatvaranje Sueskog kanala?

Već s prvim danima rata između Izraela i Hamasa reagirale su svjetske burze, a cijena sirove nafte skočila je za deset posto.

Sueski kanal jedan je od najznačajnijih morskih puteva i jedna od najvažnijih karika u lancu opskrbe. Kroz njega se odvija 12 posto svjetske trgovine, prenosi Večernji list BiH.

Svakog dana kroz Sueski kanal prođu brodovi s teretom vrijednim više od deset milijardi dolara. Eventualno zatvaranje ovog kanala moglo bi imati nesagledive posljedice, izvještava BHRT.

– Ako bi se zatvorio ovaj kanal, nitko ne može predvidjeti u kojem bi smjeru išao morski promet i koliko bi poskupio prijevoz roba. Štete za ekonomiju bile bi nemjerljive – kaže potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić.

Prvo što bi poskupjelo u slučaju zatvaranja Sueskog kanala bili bi energenti, a oni bi za sobom povukli sve ostalo.

– Eventualno najgori scenarij može dovesti do drastičnog rasta cijena svih energenata. Nadamo se da se to neće dogoditi. Ali opasnost postoji. Opasnost je realna. I treba biti spreman na obje najgore opcije, a te su opcije da opet nafta ode prema 100 dolara, da plin ode iznad 500 ili 700 dolara za tisuću kubika na burzama – stava je Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

Iako ovaj put nismo ništa krivi, vrlo vjerojatno ćemo osjetiti posljedice sukoba na Bliskom Istoku.

– Svi ti procesi funkcioniraju po načelu spojenih posuda. Prelijevaju se s jednog na drugo tržište, tako da u ovom trenutku trpimo određene probleme velikih igrača koji se neizravno prenose na naše tržište – navodi predsjednik Područne gospodarske komore Banje Luke Goran Račić.

Kada je prije dvije godine Sueski kanal bio zatvoren zbog nasukanog teretnjaka, posljedice u svjetskoj ekonomiji bile su dalekosežne. Pola godine trebalo je da se normaliziraju lanci opskrbe, a šteta se mjerila u desecima milijardi dolara. I to samo jer je Sueski kanal bio zatvoren nekoliko dana.

Dnevnik.ba