Socijaldemokrati (SPD) iz lijevog centra trenutno osvajaju 26,0 posto glasova, a iza njih s 24,5 posto je Merkelin konzervativni blok CDU/CSU, pokazale su projekcije medijske kuće ZDF, no obje su stranke vjerovale da bi mogle voditi sljedeću vladu.
Budući da niti jedan veliki blok nema većinu, a oboje bi nerado ponovili svoju neugodnu "veliku koaliciju" od posljednje četiri godine, najvjerojatniji ishod je trostrani savez koji vode ili socijaldemokrati ili Merkelini konzervativci.
Dogovor o novoj koaliciji mogao bi potrajati mjesecima, a vjerojatno će uključivati manje Zelene i Liberalne demokrate (FDP).
"Sada vodimo u svim anketama", rekao kancelarski kandidat SPD-a Olaf Scholz tijekom okruglog stola s drugim kandidatima.
"To je ohrabrujuća poruka i jasan mandat kako bismo bili sigurni da ćemo dobiti dobru, pragmatičnu vladu za Njemačku", dodao je nakon što se ranije obratio ushićenim pristašama SPD -a.
Rast SPD-a najavljuje skretanje ulijevo za Njemačku i pokazuje izvanredan povratak stranke koja je u samo tri mjeseca vratila oko 10 bodova podrške i poboljšala svoj rezultat od 20,5 posto na nacionalnim izborima 2017. godine.
63-godišnji Scholz postao bi četvrti poslijeratni kancelar SPD-a nakon Willyja Brandta, Helmuta Schmidta i Gerharda Schroedera. Ministar je financija u Merkelinom kabinetu i bivši gradonačelnik Hamburga.
Scholzov konzervativni rival Armin Laschet signalizirao je da njegov blok još nije spreman priznati poraz, iako su njegove pristaše bile tiše.
"Kancelara nije uvijek postavila prvoplasirana stranka", rekao je Laschet (60) na okruglom stolu.
"Želim vladu u kojoj su uključeni svi partneri, gdje su svi vidljivi, a ne onu u kojoj će samo kancelar zasjati", rekao je u prvom pokušaju pridobivanja manjih stranaka.
Schmidt je vladao krajem 1970-ih i početkom 1980-ih u koaliciji s FDP-om iako su njegovi socijaldemokrati imali manje zastupničkih mjesta od konzervativnog bloka.
Dnevnik.ba