MOSTAR, 6. listopada (FENA) – U Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru su svečano otvoreni 19. Didakovi dani, međunarodno kulturna manifestacija posvećena promociji lika i djela fra Didaka Buntića. (Foto FENA/Denis Leko)DENIS LEKO -
StoryEditor
KULTURNA MANIFESTACIJA

SJEĆANJE NA OCA HERCEGOVINE U Mostaru svečano otvorena manifestacija ‘Didakovi dani‘

Piše FENA  /  06.10.2022., 21:22h

U Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru svečano su otvoreni 19. Didakovi dani, međunarodna kulturna manifestacija posvećena promociji lika i djela fra Didaka Buntića.

- Fra Didak Buntić jedan je od najvećih hercegovačkih sinova, fratar i prosvjetitelj, sve ono što je bilo potrebno našem narodu u vremenu u kojem je živio da ga povuče naprijed, i kroz opismenjavanje i kroz školovanje, a da ne govorim o onome što je učinio za hercegovačku djecu, bez obzira na vjeru i nacionalnost. Preko 17 tisuća djece je odveo u Slavoniju i tako ih spasio od gladi – rekao je tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, koji je otvorio ovogodišnje Didakove dane.

- Fra Didak je ime i dio povijesti našeg naroda koju treba čuvati, njegovati i prenositi na naredne generacije. Ova manifestacija i doprinosi svemu tome jer i na ovaj način će generacije koje dolaze znati o našim velikim ljudima – naglasio je Milas.

Didakovi dani prvi put su održani 2004. godine, a među najzaslužnijima za to je fra Marinko Šakota.

- Didakovi dani su nastali 2004. godine, kada sam došao u župu Gradniće gdje sam se više upoznao s likom i djelom fra Didaka Buntića. Shvatio sam da je on veoma važan čovjek za cijelu Hercegovinu i onda sam htio da ga i drugi upoznaju. Tako smo pokrenuli Didakove dane i htjeli smo da upoznamo ostale s njegovim likom i djelom, ali i da ih inspiriramo da budu kreativni kao on, da potičemo u mladima talente kako bi ih i oni razvijali na dobro naroda i crkve – izjavio je fra Marinko.

Na otvaranju Didakovih dana premijerno je prikazan animirani film „Nada“, autora Pere Petrušića, Ernesta Markote i Slavka Kneževića, koji govori o fra Didaka Buntića.

- Krenuli smo prije pet godina na radu scenarija za ovaj animirani film i nakon moje potrage za umjetnikom napokon smo uspjeli. Sa mnom su radili akademski slikar Ernesto Markota, koji je zaslužan za animaciju, i Slavko Knežević, koji je odradio režiju, dok se za glazbu pobrinuo Gabriel Prusina. Rad na filmu trajao je oko godinu dana – kazao je autor Pero Petrušić.

On je posebnu zahvalu uputio Hrvatskom kulturno umjetničkom društvu „Didak“ iz Gradnića koji su financijski pomogli ovaj film.

- Nadam se da će ime i slava našeg fra Didaka živjeti na ovom hercegovačkom kamenjaru jer mu dugujemo zahvalnost. Ovo je kratkometražni desetominutni film kojega ćemo predstaviti i na festivalima, vidjet ćemo kakve će biti kritike – zaključio je Petrušić.

Manifestacija Didakovi dani nastavlja se kroz čitav mjesec do 29. listopada.

Tradicionalna likovna kolonija „Didak“ održat će se od 13. do 15. listopada u Etno-selu Herceg u Međugorju, a program se nastavlja koncertima na tri lokacije. U utorak 18. listopada u franjevačkoj crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Dubravi u Zagrebu, u petak, 21. listopada, u koncertnoj dvorani Muzičke akademije u Sarajevu te u subotu, 22. listopada, u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu.

Posljednjeg dana manifestacije u subotu, 29. listopada, biti će upriličeno predstavljanje knjige „Moguće? Danas?“, autora fra Marinka Šakote.

Fra Didak Buntić rođen je u Paoči kod Čitluka 1871. godine. Bio je prosvjetni i socijalni djelatnik, hercegovački franjevac, graditelj, prosvjetitelj i političar.

Poznat je pod nadimcima „hercegovački Mojsije“ i „Otac Hercegovine“, jer je u godinama poslije Prvog svjetskog rata spasio preko 17 tisuća hercegovačke djece od gladi tako što im je organizirao put, smještaj i prihvat u Srijemu i Slavoniji.

Sustavno je djelovao na promicanju gospodarskih i prosvjetnih prilika u Hercegovini. Upućivao je seljake u naprednije voćarstvo i poljodjelstvo, poticao uzgoj i pravedniji otkup duhana, navodnjavanje poljâ i izgradnju puteva.

Preminuo je u Čitluku 1922. godine.

Dnevnik.ba

03. studeni 2024 14:27