Uz neizvjesnost i dileme počinje akademska godina za sve čiji roditelji izdvajaju velika sredstva za stanarinu te očekivani studij po klasičnom modelu, a ne opet online. Iako je cijepljeno 76% nastavnika s mogućnošću imunizacije i za studente, još ima bolesnih. Stoga epidemiološku sigurnost određuje broj studenata i prostorni kapacitet.
“Nama je u sali ograničenje pedeset. Na većini prvih godina daleko premašujemo tu brojku. Drugo, ako vi studente rasporedite s tim kapacitetima, onda ostajete izvan prostora za one grupe koje su manje”, navodi prof. dr. Dušanka Bošković, prorektorica za kvalitetu na UNSA.
Zbog posljedica pandemije Studentski parlament je od Županijske vlade isposlovao pomalo medvjeđu uslugu prijenosa tri predmeta u sljedeću akademsku godinu. Ali tek počinje njihova borba za veća prava i bolji standard.
“Pokrenuto je niz inicijativa u samoj Skupštini KS-a i o izradi Zakona o izvrsnosti i, naravno, zapošljavanju studenata koji su ostvarili zlatne značke Sveučilišta u Sarajevu proteklih godina”, kaže Faruk Dević, predsjednik Studentskog parlamenta UNSA.
Sve je mogao popraviti propali nacrt Zakona o visokom obrazovanju s transparentnim kriterijima zvanja, znanja, upravljanja. Kreirala ga je te, pod sumnjom u komercijalizaciju studija, oborila sama akademska zajednica.
“To vam je bila floskula koja je bila plasirana od strane onih koji su taj nacrt htjeli blokirati. Da bismo podigli kvalitetu visokog obrazovanja, prije svega moramo podići kvalitetu kadrova koji rade na Sveučilištu”, ističe dr. Damir Marjanović, profesor na UNSA.
Dok se čeka imenovanje nove ministrice, važno je znati da profesor nije samo prenositelj znanja, već onaj tko ga kreira. Zato se uz 260 studijskih programa prvog ciklusa priprema i dualni studij od četiri semestra.
“Dualni studij podrazumijeva kombinaciju učenja i podučavanja između Sveučilišta i radne organizacije, pri čemu student koji počinje svoj studij dobiva i radno mjesto u radnoj organizaciji”, objašnjava prof. dr. Dženana Husremović, prorektorica za nastavu na UNSA.
Sveučilište koje je prije 10 godina imalo 57.000, a danas 27.000 studenata, uglavnom zbog demografskog pada, migracija i nelojalne konkurencije privatnih fakulteta, treba veliko pospremanje - oslobođeno politike i dugogodišnje trakavice o suficitarnim i deficitarnim zanimanjima. Naprosto zato što nam uz IT sektor međunarodni identitet čuvaju i vrijednosti kulture, umjetnosti, jezika, piše federalna.ba.
Dnevnik.ba