"U potpunosti ćemo podržati sljedeće korake temeljem prijedloga EU-a", objavio je Hovenier na Twitteru nakon razgovora Kurtija s višim savjetnikom State Departmenta Dereckom Cholletom.
"Pozdravljamo odluku Kosova da prihvati prijedlog EU-a za normalizaciju odnosa sa Srbijom kroz dijalog uz posredovanje EU-a. Sada nam je potrebna implementacija da bismo osiguralii značajne koristi za obje zemlje", prethodno je na toj društvenoj mreži napisao Chollet poslije razgovora s Kurtijem.
Američki veleposlanik je, nastavno na Cholletov twit, istaknuo da je taj "napredak značajan za Kosovo" jer SAD podržava "njegovu punu integraciju u euroatlantske i međunarodne strukture“.
Spremnost da prihvati plan pokazao je i Beograd izjavom srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića diplomatima SAD-a i EU-a na sastanku koncem siječnja u Beogradu.
Srbija je "spremna prihvatiti koncept europskog plana" i "raditi na primjeni predloženog sporazuma" o dijalogu za normalizaciju odnosa s Kosovom, rekao je Vučić, a tu njegovu izjavu potvrdio je poslije sastanka i posebni izaslanik EU-a Miroslav Lajčak.
U međuvremenu je, uz nekoliko dana suzdržanosti zbog zahtjeva SAD-a i EU-a da Priština, po sporazumu iz Bruxellesa iz travnja 2013. godine, formira zajednicu srpskih općina, plan prihvatio i kosovski premijer Albin Kurti. Ocijenio je da plan predstavlja "dobru osnovu za dalje razgovore i solidnu platformu za napredovanje".
Nastavak dijaloga je za sada neizvjestan, unatoč pozivu šefa eurodiplomacije Josepha Borrella vođama obiju strana na novi sastanak u Bruxelles narednih tjedana.
Dok Priština ne ispuni svoje obveze iz prethodnih sporazuma u Bruxelles mogu samo kao turist, poručio je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić reagirajući na Borrellov poziv i kao preduvjet zatražio da EU, koji je jamac sporazuma s Prištinom "isporuči" formiranje ZSO-a.
U međuvremenu je i američki veleposlanik u Beogradu Christopher Hill istaknuo da moralni kompas Srbije treba biti usmjeren prema Zapadu jer je Srbija dio Europe, ocijenivši da je rješenje kosovskog problema "važno pitanje" ne samo za Beograd i Prištinu, već i za Uniju.
Taj sporazum, kako su ga dvjema stranama u drugoj polovici sječnja predstavili američko-europski diplomati, predviđa poštivanje teritorijalnog integriteta, nepovredivost granica, priznanje državnih simbola i poseban aranžman za srpsku zajednicu na Kosovu (Zajednica srpskih općina ZSO).
Beogradski mediji u subotu ocjenjuju da slijedi "dodatni pritisak" na Vučića i "novi krug posredničke diplomacije" kako bi se pripremio sljedeći sastanak u Bruxellesu.