Obrana je bila visoko na dnevnom redu samita Europske unije u Bruxellesu koji je počeo u četvrtak, uz rat koji bjesni u Ukrajini, i prisustvovao mu je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Čelnici su razgovarali o prijedlozima za zajedničko financiranje vojnih projekata u bloku, ali su naišli na protivljenje Ruttea i njemačkog kancelara Olafa Scholza.
Rutte je u srijedu potvrđen za narednog šefa NATO-a i 1. oktobra će preuzeti dužnost od Jensa Stoltenberga iz Norveške, koji se povlači nakon decenije na toj funkciji. Rutte je uporni pristalica Ukrajine u njenom ratu s Rusijom.
- Svi, skoro svi, glasno su podsjetili Marka Ruttea da će uskoro preuzeti ulogu generalnog sekretara NATO-a i da treba učiniti sve da Europa ne štedi novac i resurse (na vojsku) - izjavio je novinarima Donald Tusk.
- On je snažna ličnost, iskusan političar, ali vidio sam rumenilo na njegovom licu nakon što su mu svi ukazali: "Čekaj malo čovječe, trebao bi mobilizirati sve da troše više, a ne manje, na obranu” - kazao je.
Rutte je izjavio novinarima nakon samita da su rasprave o vojnom financiranju bile "teške".
- Očigledno je da su se neke zemlje protivile toj ideji, koja nije službeno bila za stolom, ali koja je bila veoma zastupljena, o tome da se euroobveznice koriste za vojne troškove. Nijemci, mi, bio sam jako protiv, ali smo došli do zajedničkih zaključaka - kazao je on.
Nizozemska se dugo zalaže za fiskalnu disciplinu u bloku od 27 država članica i protivi se izdavanju zajedničkog duga.
Scholz je nakon samita kazao da Europska unija ne bi trebala biti uključena u financiranje nabavke naoružanja ili državnih proračuna za obranu, već da treba da usmjeri svoje napore na poticanje bolje koordinacije namjenske industrije.
Tusk je kazao da je bio "veoma ljut" na argumente koje je čuo protiv zajedničkog financiranja vojnih projekata.
Poljska ove godine troši oko četiri posto bruto društvenog proizvoda (BDP) na vojsku, što je najviši procenat u NATO-u.
Poljska, Litva, Latvija i Estonija pozvale su u srijedu Europsku uniju da izgradi obrambenu liniju duž granice bloka s Rusijom i Bjelorusijom kako bi se zaštitila od vojnih prijetnji i drugih štetnih aktivnosti iz Moskve.
Dnevnik.ba