Napadi na Mariupolj u pokrajini Doneck počeli su u veljači i potrajali sve do svibnja kada je Rusija zarobila posljednje branitelje toga grada.
Moskva krivi Kijev za smrti i razaranja iako međunarodne skupine optužuju rusku vojsku za brojne ratne zločine počinjene tijekom okupacije Mariupolja.
Ruski istražni odbor (SKR) procijenio je obim materijalne štete pričinjene tijekom dugotrajne opsade na 176 milijarda rubalja (2,24 milijarde eura).
Kijev kaže da su deseci tisuća civila poginuli u topničkoj vatri i humanitarnoj krizi koja je posljedica ruske opsade.
Europska unija i Ujedinjeni narodi optužili su Moskvu za ratne zločine počinjene u osvajanju Mariupolja, no Moskva okrivljuje branitelje Mariupolja.
Aleksander Bastirkin, voditelj SKR-a i blizak suradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina tvrdi da su ukrajinski vojnici ubili 3000 civila.
"Tijela 51 civila pronađena su na položajima koje su ukrajinski vojnici napustili u travnju 2022., a nakon cjelovitog oslobađanja i inspekcije grada njihov broj premašio je 3000", navodi SKR kako ga citira portal Ukrainska pravda.
Golema razaranja civilne infrastrukture posljedica su isključivo odluke Kijeva da se koristi stanovima i bolnicama u vojne svrhe, tvrdi nadalje SKR.
Branitelji Mariupolja dugo su pružali otpor sklonjeni u bunkerima nekadašnje čeličane Azovstalj sve dok grad nije pao, a zarobljeni su od 16 do 20. svibnja.
Ruska strana tvrdi da je 2439 boraca izašlo iz Azovstalja, a ukrajinska strana govori o 2449 boraca. Neki od njih naknadno su razmijenjeni u razmjeni ratnih zarobljenika.
Točan broj poginulih u Mariupolju nije poznat. Vlasti procjenjuju gubitak između deset i dvadeset tisuća stanovnika, a gotovo su sve kuće u gradu oštećene ili uništene, piše Ukrainska Pravda.
SKR navodi da je počeo istragu zločina protiv zapovjednika ukrajinske vojske Valerija Zalužnog i drugih vojnih zapovjednika zbog zločina u Mariupolju, među njima protiv Denisa Prokopenka, zapovjednika pukovnije Azov.
Dnevnik.ba