Plinovodi, koji povezuju Rusiju i Njemačku ispod Baltičkog mora, bili su meta nerazjašnjenih eksplozija prošlog rujna, što je Moskva nazvala činom međunarodnog terorizma.
"Ne isključujemo pokretanje pitanja naknade štete kao posljedice eksplozije plinovoda Sjeverni tok", rekao je Dmitrij Biričevski, šef odjela za gospodarsku suradnju ruskog ministarstva vanjskih poslova u intervjuu za novinsku agenciju.
Nije rekao kome će Rusija uputiti zahtjev za odštetu zbog incidenata na plinovodima koji su zajedno mogli izvoziti 110 milijardi kubičnih metara plina godišnje.
Biričevski je dodao da budućnost plinovoda nije poznata.
"Sada je vrlo teško govoriti o budućnosti sustava plinovoda Sjeverni tok. U cjelini, prema stručnjacima, oštećeni vodovi mogli bi se obnoviti", rekao je.
Kremlj je rekao da je dioničari trebaju odlučiti hoće li Sjeverni tok staviti u stanje mirovanja.
Izvori upoznati s planovima rekli su Reutersu prošli tjedan da će plinovodi Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2, koje je izgradio ruski Gazprom, biti zapečaćeni i stavljeni u stanje mirovanja pošto nema trenutačnih planova za njihov popravak ili reaktivaciju.
Sjeverni tok 1 počeo je s radom u studenom 2011., a koštao je 8 milijarde dolara. Izgradnja Sjevernog toka 2 vrijednog 11 milijardi dolara dovršena je u rujnu 2021., ali nikada nije počeo s radom zato što je Njemačka odustala od tog projekta nekoliko dana prije nego što je Rusija poslala svoje snage u Ukrajinu 24. veljače 2022.
Biričevski je dodao da se zapadne zemlje protive nacrtu rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a koji je pripremila Rusija, a kojom se poziva na neovisnu međunarodnu istragu eksplozija na plinovodima.
"Unatoč tome namjeravamo i dalje inzistirati na sveobuhvatnoj i otvorenoj međunarodnoj istrazi uz obvezno sudjelovanje ruskih predstavnika", rekao je Biričevski.
Dnevnik.ba