Stalni pad nataliteta u Italiji se smatra nacionalnim izvanrednim stanjem, ali unatoč tome što su se vlade koje su se nizale obvezale da će to učiniti prioritetom, nijedna do sada nije uspjela zaustaviti pad.
Prošle godine Italija je zabilježila 379. 000 rođenih, što je pad od 3,6 posto u usporedbi s 2022. i pad od 34,2 posto prema 2008. Bio je to i najmanji broj od ujedinjenja zemlje 1861. godine.
Stopa plodnosti pala je na 1,20 djece po ženi s 1,24 u 2022. - daleko ispod stope od 2,1 potrebne za stabilnu populaciju.
Nasuprot tome, prošle je godine registrirano oko 661.000 smrtnih slučajeva, što je pad u odnosu na prethodne tri godine kada je covid povećao stopu smrtnosti u Italiji.
ISTAT je objavio da je očekivani životni vijek također skočio prošle godine na 83,1 godinu, šest mjeseci više nego 2022.
Dok je 2023. bilo oko 282.000 više umrlih nego rođenih, ukupna talijanska populacija pala je samo za 7000 na 58,99 milijuna zahvaljujući većem dolasku stranih migranata i povratku talijanskih emigranata.
Stranci su 2023. godine činili 8,99 posto stanovništva zemlje, odnosno ukupno 5,3 milijuna, što je 3,2 posto više nego godinu prije, a većina njih živi na sjeveru zemlje.
Ukupna talijanska populacija u stalnom je padu od 2014., s kumulativnim gubitkom od tada više od 1,36 milijuna ljudi, što je jednako broju stanovnika Milana, drugog najvećeg grada u zemlji.
ISTAT je u rujnu prošle godine rekao da bi Italija mogla izgubiti gotovo 10 posto svojih stanovnika u sljedećih 25 godina, a broj stanovnika trebao bi pasti, prema osnovnom scenariju, na 54,4 milijuna do 2050. godine.
Naglašavajući ubrzano starenje stanovništva Italije, ISTAT je rekao da je gotovo svaki četvrti stanovnik stariji od 65 godina, pri čemu je prvi put više ljudi starijih od 80 nego onih mlađih od 10 godina. Prije pola stoljeća omjer je bio jedan prema devet.
Dnevnik.ba