Izbori (Ilustracija)
Rekordno malo rođenih i brakova u Hrvatskoj, a birača nikad više
U Hrvatskoj sve pada – i broj stanovnika i broj rođene djece i broj sklopljenih brakova – samo i dalje imamo prekomjeran broj birača odnosno gotovo ih je 470 tisuća više nego što imamo punoljetnih stanovnika, i to uoči parlamentarnih izbora 2024. piše u ponedjeljak Večernji list.
Prema posljednim podacima Ministarstva pravosuđa i uprave objavljenima u rujnu, u registru birača na dan 30. lipnja 2023. imali smo 3,645.340 birača s prebivalištem u Hrvatskoj i s hrvatskim državljanstvom.
Odluka Ustavnog suda o ukidanju Zakona o izbornim jedinicama od 1. listopada 2023. zbog nesrazmjera birača po izbornim jedinicama, daleko većeg od dopuštenih više ili manje od 5 posto, kao i donošenje novog Zakona o izbornim jedinicama odnosno njihovo prekrajanje neće u stvarnosti dovesti do jednake težine svakog biračkog glasa sve dok je u registru birača nerealno visoki broj birača – stanovnika Hrvatske koji to nisu.
Unatoč tome što prema popisu stanovništva iz 2021. imamo 3,871.833 stanovnika i među njima 666.876 maloljetnika te 29.515 stranaca koji ne mogu biti birači, posljednji podaci Ministarstva uprave pokazuju da imamo 3,645.340 registriranih birača u Hrvatskoj ili 469.898 više od punoljetnih stanovnika.
Usto nedavna procjena Državnog zavoda za statistiku da je Hrvatska lani sredinom godine imala 23.340 stanovnika manje od popisa iz 2021. osobito kada se uzme u obzir da je među iseljenih više od 46 tisuća građana 2022. bilo čak preko 70 posto hrvatskih državljana, a među doseljenih skoro 58 tisuća osoba 82 posto stranaca jasno je da stvarni broj birača u Hrvatskoj danas može biti samo veći od 470 tisuća, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.
Dnevnik.ba