Zauzimanjem grada Lisičanska u nedjelju dovršeno je rusko osvajanje Luhanska, jedne od dvije regije u Donbasu, industrijaliziranoj istočnoj regiji Ukrajine koja je postala poprište najvećih borbi u Europi.
Obje strane pretrpjele su teške gubitke u borbama za Luhansk, posebno tijekom opsade Lisičanska i Sjeverodonecka. Oba grada ostala su u ruševinama nakon nemilosrdnog ruskog bombardiranja.
"Grad više ne postoji", rekla je Nina, mlada majka koja je pobjegla iz Lisičanska i sklonila se u središnji grad Dnjipro.
"Praktički je izbrisan s lica Zemlje. Nema centra za distribuciju humanitarne pomoći, pogođen je. Zgrada u kojoj je bio centar više ne postoji. Kao ni mnoge naše kuće", rekla je.
Ukrajinske snage u utorak su zauzele nove obrambene pozicije u Donecku, gdje još uvijek kontroliraju veće gradove. Putin je rekao svojim vojnicima u Luhansku da se "potpuno odmore i povrate svoju vojnu spremnost" dok jedinice u drugim područjima nastavljaju borbe.
Rusija je od početka sukoba tražila da Ukrajina preda Luhansk i Doneck proruskih separatistima koji su te regije proglasili neovisnim državama.
"Ovo je posljednja pobjeda Rusije na teritoriju Ukrajine", rekao je Oleksij Arestovič, savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskijeg, u videu objavljenom na internetu.
"Bili su to gradovi srednje veličine. I to je trajalo od 4. travnja do 4. srpnja - to je 90 dana. Toliko gubitaka...", rekao je.
Arestovič je rekao da se, osim bitke za Doneck, Ukrajina nada pokrenuti i protuofenzivu na jugu zemlje.
"Zauzimanje gradova na istoku značilo je da je 60 posto ruskih snaga sada koncentrirano na istoku i da ih je teško preusmjeriti na jug", rekao je.
"I nema više snaga koje se mogu dovesti iz Rusije. Platili su veliku cijenu za Sjeverodoneck i Lisičansk", dodao je.
Neki vojni stručnjaci smatraju da je teško izvojevana pobjeda donijela ruskim snagama malo strateške dobiti i da je ishod "bitke za Donbas" neizvjestan.
"Mislim da je to taktička pobjeda za Rusiju, ali uz ogromnu cijenu", rekao je Neil Melvin iz londonskog think tanka RUSI. Usporedio je bitku s velikim borbama za oskudne teritorijalne dobitke, kao u Prvom svjetskom ratu.
"Trebalo je 60 dana da se postigne vrlo spor napredak", rekao je Melvin. "Mislim da bi Rusi mogli proglasiti nekakvu pobjedu, ali ključna ratna bitka tek dolazi", uvjeren je.
Melvin smatra da se odlučujuća bitka za Ukrajinu vjerojatno neće voditi na istoku, gdje Rusija izvodi svoj glavni napad, već na jugu gdje je Ukrajina započela protuofenzivu kako bi vratila teritorij.
"Vidimo da Ukrajinci napreduju oko Hersona. Tamo počinju protunapadi i mislim da je najvjerojatnije da ćemo vidjeti zamah Ukrajine dok pokušava pokrenuti protuofenzivu velikih razmjera i potisnuti Ruse natrag", rekao je.
Zelenskij je u ponedjeljak rekao da se vojnici nastavljaju boriti unatoč povlačenju Ukrajine iz Lisičanska.
"Oružane snage Ukrajine odgovaraju, potiskuju i uništavaju ofenzivni potencijal okupatora dan za danom", rekao je Zelenskij u noćnoj videoporuci.
"Moramo ih slomiti. To je težak zadatak. Zahtijeva vrijeme i nadljudske napore. No nemamo alternative", rekao je.
Dobivena bitka za Luhansk najveća je pobjeda Rusije otkako su njezine snage poražene u pokušaju zauzimanja Kijeva u ožujku te od ruskog zauzimanja južne luke Mariupolj krajem svibnja.
Putin je pokrenuo invaziju na Ukrajinu 24. veljače, nazivajući je "specijalnom vojnom operacijom" za razoružanje svog južnog susjeda i zaštitu govornika ruskog jezika od, kako tvrdi, "fašističkih" nacionalista. Ukrajina i zapad tvrde da je to neutemeljen izgovor za flagrantnu agresiju za osvajanje teritorija.
"Moramo dobiti rat, a ne bitku za Lisičansk...To jako boli, ali nismo izgubili rat", rekao je za Reuters guverner Luhanska Serhij Gajdaj.
Gajdaj je rekao da su ukrajinske snage, koje su se povukle iz Lisičanska, sada između Bakhmuta i Slovjanska.
Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješća s bojišta.
Ukrajinske nade u održivi protunapad djelomično počivaju na obećanom dodatnom oružju od zapada, uključujući rakete koje mogu neutralizirati ogromnu prednost Rusije u vatrenoj moći.
"Pitanje je koliko će brzo zalihe stizati", rekao je Arestovič.
"Na zapadu jednostavno nema dovoljno oružja za isporuku. Ovo je ipak najveći sukob od 1945. godine...pa se mora proizvesti više oružja, a ta proizvodnja je u tijeku. I to takvim tempom da će do jeseni biti vrlo značajne količine oružja", dodao je.
Dnevnik.ba