

Martin Raguž
Raguž na summitu EPP-a o Zapadnom Balkanu: Moramo se vratiti na europske tračnice
Predsjednik Programskog vijeća HDZ-a 1990 Martin Raguž sudjelovao je na summitu Europske pučke stranke (EPP) o Zapadnom Balkanu u Podgorici gdje se sastao s predsjednikom EPP-a Manfredom Weberom, visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, te brojnim visokim dužnosnicima s europske političke scene kao i s regionalnim političkim liderima.
Raguž je sudjelovao u panel diskusiji pod nazivom "Ujedinjeni u EU integracijama" gdje je predstavio rad i političke ciljeve HDZ-a 1990, te otvoreno govorio o problemima koji koče BiH na putu prema europskim integracijama, ali uputio i na moguća rješenja, priopćeno je iz HDZ-a 1990.
"Otvorenost ovog prostora za ekonomsko, kulturno, znanstveno, infrastrukturno i drugo povezivanje s konačnim ciljem punopravnog članstva treba nas motivirati i obvezati da na dnevnoj (a ne incidentnoj) osnovi partnerski surađujemo kako bismo u međusobnoj koordinaciji i strateškom partnerstvu sa EU ostvarili ove uzvišene ciljeve", kazao je Raguž iznoseći viđenje stanja u BiH.
Naglasio je da HDZ 1990 već 18 godina djeluje na svoj autentičan način na bh. političkoj sceni, osiguravajući nazočnost svojih predstavnika na svim institucionalnim razinama u BiH kao i oba entiteta, ali da je uglavnom, osim kraćih intervala pozicija, HDZ-a 1990 oporbena stranka.
Govoreći o Daytonskom mirovnom sporazumu, istaknuo je kako je to povijesni akt, koji je zaustavio rat, humanitarnu katastrofu i egzodus bez presedana, ali da je ipak otvorio mogućnost za reintegraciju i funkcionalizaciju zemlje.
"Postdejtonski period karakteriziraju različite faze kao i intenzitet angažmana i uloga kako EU tako i međunarodne zajednice u cjelini. Ukratko, smjenjuju se uspjesi i padovi nametanja i partnerstva. Napravljeno je puno dobrih stvari, ali sada 30 godina nakon vidljivi su i ogromni limiti i ograničenja, kao i prokockano vrijeme i neuspjesi", kazao je Raguž.
Suštinski, najnovija, a najteža i najdublja institucionalna i politička kriza, po njegovim riječima, potvrđuje da se radilo samo o zamrznutom konfliktu nakon raspada bivše Jugoslavije, te da sada naviru parcijalne političke agende koje su rezultat dugogodišnjih povijesnih ambicija, te nedostatka unutarnjeg konsenzusa o sadržaju i budućnosti BiH.
Raguž izlaz vidi u novom društvenom ugovoru ključnih aktera koji predstavljaju sve povijesne i identitetske vertikale u BiH, a koji je, po njegovom sudu, moguće realizirati kroz "europeizaciju Daytona", unošenje "europske duše" (kriterije i vrijednosti) u nesavršeno tijelo Daytona.
"To znači nikad više ratova, nikad više konfrontacija, nikad više ekskluzivnih prava, vrijeme je za međusobni respekt i harmonizaciju", poručio je.
"I 30 godina nakon Daytona mi još uvijek imamo međunarodne mirovne snage u okviru misije Altea (EUFOR), imamo destabilizirajuće utjecaje izvana koji imaju snažan antieuropski karakter. Integracija naših zemalja u EU osigurava da i ovaj prostor bude odgovorni dio europskog mirovnog projekta, te da sva otvorena pitanja rješavamo institucionalni temeljem utvrđenih kriterija, a ne da budemo prostor nestabilnosti u kojem će se teška pitanja rješavati silom", kazao je Raguž.
Naglasio je da ovaj prostor mora biti bez odlaganja strateški mapiran od strane EU-a, na način da nikad više u povijesti Balkan ne bude tretiran i doživljavan kao "bure baruta", navodi se u priopćenju.
Dnevnik.ba