Drugačije su okolnosti, kaže, nego ikad dosad. Rat u Europi ovih razmjera Europska komisija još nije vidjela.
“Potpuno su nove okolnosti na koje se treba prilagoditi. Glavna tema koja muči većinu Europljana je pitanje preorijentacije ukupne ekonomske politike, odnosno odvikavanje od ruskih fosilnih goriva”, navodi Pusić.
Smatra da je taj cijeli govor bio u znaku prepoznavanja opasnosti koju taj rat znači za Europu. Ono što je novost na ovoj pozitivnoj strani je, kaže, to da je nakon puno prepiranja, rat u Ukrajini ujedinio Europu.
“Unija iz tih kriza izlazi jača čak ni ekstremna desnica koja je u različitim zemljama najavljivala izlazak država iz EU kao dio svojih programa više to ne spominje. Preselili su na teme kao što su reforme i različite nove ideje, ali nitko više ne spominje nikakav izlazak svojih zemalja iz EU”, navodi Pusić.
Ne smatra, dodaje, da su ekstremni desničari postali bezopasni te ako bi se uništile europske vrijednosti, u prvom redu demokracija i vladavina prava, EU bi prestala postojati, ne bi imala nikakav značaj, ali zasad, smatra, da to nije na dnevnom redu.
“Očito ima mnogo tema koje se rješavaju na europskoj razini, a koje su za nas životno pitanje”
Ističe kako je zanimljivo da su mnoge teme koje je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen spominjala direktno teme koje muče Hrvatsku, ali očito muče i sve ostale.
“Na prvom mjestu je pitanje energenata i energetske neovisnosti, pitanje podrške malim i srednjim poduzećima, problem manjka radne snage,… Očito ima mnogo tema koje se rješavaju na europskoj razini, a koje su za nas životno pitanje”, govori.
Ono čega je bilo malo, dodaje, je vladavina prava. To se nije mnogo spominjalo, jednim dijelom pretpostavlja da je to zbog Mađarske i Poljske koje su u tom pogledu problematične, a Poljska igra, kako kaže, ogromnu ulogu u pomoći Ukrajini i tu temu se u ovom govoru nije spominjalo.
Komentirala je situaciju i u regiji.
“Naše susjedstvo dosta nestabilno i vrlo ozbiljna tema za EU. Imamo tri zemlje u susjedstvu sa specifičnom i dosta problematičnom situacijom, a to su BiH, Srbija i Crna Gora. Za svaku je potrebno razviti pristup i specifični način na koji će se motivirati i reforme i promjene potrebne za ulazak u EU te motivirati javno mišljenje”, tvrdi Pusić.
Smatra da što se tiče Srbije, jedino što može djelovati na strašnu propagandnu prorusku mašineriju je okružiti Srbiju uspjehom, da vidi da sve druge zemlje uspijevaju na tom putu prema EU, a za BiH će trebati novi pristup.
“Bit će vrlo zanimljivo vidjeti kakvi će biti rezultati, ali BiH ne može opstati i ići naprijed na potenciranju etničkih podjela”, navodi bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.
Dnevnik.ba