Prosvjetari HNŽ-a stupili u štrajk, o posljedicama po djecu najmanje se misli
pucanje u budućnost

Prosvjetari u HNŽ stupili u generalni štrajk i održali prosvjednu šetnju, djeca će pretrpjeti nenadoknadivu štetu

/

Nezadovoljni ponudom Vlade Hercegovačko neretvanskog kantona o povećanju plaće za 5 posto, sindikati osnovnih i srednjih škola u tom kantonu, koji nastavu izvode na bosanskom i hrvatskom jeziku, u srijedu su stupili u generalni štrajk te organizirali protestnu šetnju do zgrade kantonalne Vlade u Mostaru.

Po riječima predsjednika Sindikata srednjih škola HNŽ Josipa Milića, jučerašnju ponudu Vlade o povećanju plaće od 5 posto od 1. listopada ove godine članovi sindikata su jednoglasno odbili te su sve škole u HNŽ jutros u 7.30 sati stupile u generalni štrajk.

- Ovim prosvjedom iskazujemo svoje nezadovoljstvo ovakvim stanjem. Vrata za pregovore su odškrinuta, znači mogućnost dogovora još uvijek postoji. Nastava bi trebala početi 9. rujna tako da se može dogoditi, ako do ponedjeljka uspijemo usuglasiti stavove, što nije isključeno, da ne dođe do obustave nastave- naglasio je Milić.

Do tada, kako kaže, sindikati su u generalnom štrajku, a prosvjede će obavljati kontinuirano za vrijeme štrajka, svakih sedam ili deset dana.

- Odustati nećemo, naši zahtjevi nisu maksimalistički, naši zahtjevi su realni, a to najbolje potvrđuje zbornica gdje su ljudi jednoglasno odbili povišicu od pet posto i masovno se odazvali na ovaj protest. Iza ovoga stoji 3500 ljudi i svoje nezadovoljstvo iskazuje ovim javnim okupljanjem i štrajkom. Ovo je borba za dostojanstvo ljudskog rada i bića - poručio je.

Govoreći o nekom minimumu na koji bi sindikati pristali, Milić je kazao kako su čelnici sindikata na jučerašnjim pregovorima "na svoju ruku" ponudili povećanje plaće od 15 posto s mogućnošću da to bude i u dvije tranše, i na sebe preuzeli odgovornost da to iskomuniciraju sa svojim članstvom. 

Predsjednica Sindikata za srednje i visoko obrazovanje HNŽ-a Edina Čomić kazala je kako je članstvo sindikata jednoglasno odbilo ponude vlade te da su očekivali da će uz ponuđeno povećanje plaće od pet posto od 1. listopada ove godine ostati i ono ranije predloženo povećanje od pet posto od početka iduće godine.

- Mi smo jučer dobili šamar iz Vlade kada su nam ponudili ovu drugu ponudu, što znači samo tri mjeseca prije dobiti povećanje plaće od pet posto. Drugi šamar smo dobili kad smo izašli iz zgrade Vlade i pročitali njihovo priopćenje u kojem stoji da je od danas teret na leđima prosvjetnih radnika i da ćemo mi biti krivi za odgojno obrazovni proces koji neće krenuti. Teret obrazovanje jeste na našim leđima, nije ni u Pedagoškom zavodu, ni u Ministarstvu, ni u agencijama za obrazovanje, a svi imaju veće plaće od nas - ocijenila je Čomić.

Podršku prosvjetarima u HNŽ pružila je i predsjednica Sindikata uposlenih u srednjim školama u ZHŽ Jasminka Petric, koja je kazala kako je došla podržati kolege jer "žive istu sudbinu kao i oni".

- Gotovo svake godine moramo iznova tražiti svoja prava i dokazivati da ono što je ranije ostvareno nije podložno preispitivanju i da ne moramo braniti ono što već imamo. Dakle, mi se i jedni i drugi borimo na dva fronta- sačuvati ono što imamo i izboriti se za no što nam pripada - naglasila je Petric.

Inače, sindikati prosvjetara u HNŽ prvobitno su od Vlade tražili isplatu jednokratne pomoći, povećanje plaće 30 posto, napredovanje u struci (mentor osam posto, savjetnik 15 posto), raspisivanje natječaja na neodređeno, isplatu tužbi i mjesečno usklađivanje toplog obroka s prosječnom plaćom u Federaciji.

Iz Vlade HNŽ- a ponuđena im je isplata jednokratne novčane pomoći u iznosu od 1.000 KM, potom povećanje plaća zaposlenicima u prosvjeti u iznosu od pet posto, te dodatnih pet posto mentorima i osam posto savjetnicima u školama, kao i automatsko vraćanje promoviranih mentora i savjetnika u pravo, te obračun uvećanih plaća počevši odmah od 1. listopada tekuće umjesto prvobitno predloženog početka obračuna s prvim danom 2025. godine.

Jasno je pak kako će učenici nakon katastrofe s online nastavom tijekom tzv. pandemije sada dodatno trpjeti zbog nepohađanja nastave no o njima i njihovu pravu na obrazovanje nitko ne razmišlja.

Dnevnik.ba

Najčitanije