StoryEditor
Ministarstvo financija

Proračun BiH ide u Vijeće ministara, Predsjedništvo...

Piše desk  /  21.05.2022., 21:48h

Ministarstvo financija i riznice Bosne i Hercegovine objavilo je kako završava aktivnosti na izradi dokumenta okvirnog proračuna (DOP) za razdoblje od 2022. do 2024. godine, kao i proračuna institucija BiH i međunarodnih obveza ove zemlje za ovu godinu te će uputiti te dokumente u daljnju proceduru Glavnom tajništvu Vijeća ministara BiH, piše Večernji list BiH.

Nakon preostalih tehničkih korekcija na tekstovima ovih dvaju dokumenata i posljednjih kontrola sadržaja proračuna, očekuje se da ovi dokumenti u ponedjeljak budu predani Glavnom tajništvu Vijeća ministara BiH. U tome dokumentu, kako je to zakonski predviđeno, trebala bi se naći financijska sredstva za održavanje općih izbora, ali i za povećanje plaća korisnicima proračuna koji su danima prosvjedovali ispred zgrade zajedničkih institucija BiH u Sarajevu. HDZ-ovi dužnosnici upravo zbog donošenja proračuna nisu prošloga tjedna htjeli poduprijeti posebnu odluku kojom bi se omogućilo izdvajanje novca iz tekuće pričuve ili akumuliranih sredstava, što je zakonom zabranjeno u režimu privremenog financiranja. No, ovo je tek početak puta za donošenje proračuna.

Dva dokumenta

Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar financija i riznice Vjekoslav Bevanda izjavio je u povodu mnogobrojnih špekulacija u javnosti u vezi s procedurom usvajanja proračuna da svemu tome prethode zahtjevi i konzultacije s proračunskim korisnicima koji su anekse proračunskih zahtjeva slali izvan svih rokova tražeći dodatna sredstva. Prema riječima ministra Bevande, Ministarstvo financija i riznice BiH radi ovaj zahtjevan posao najbrže moguće i uz mnogobrojne pritiske s više strana. Odbacio je tvrdnje o postojanju opstrukcija u ovom procesu.

- Napominjem da smo na globalni okvir fiskalne bilance i politika u BiH za razdoblje od 2022. do 2024., koji je Fiskalno vijeće usvojilo 30. ožujka ove godine, čekali devet mjeseci iako je Ministarstvo financija i riznice svoj dio posla završilo u roku. Osim toga, proračun za 2021. nikada nije usvojen iako je prošle godine u veljači upućen Predsjedništvu BiH - naglasio je ministar Bevanda.

Navodi kako je Ministarstvo financija i riznice BiH u najbržem mogućem roku u danim okolnostima usporedno radilo dokument okvirnog proračuna (DOP) za razdoblje od 2022. do 2024. godine i proračun institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2022.

- To su dva opsežna i ozbiljna dokumenta na kojima počiva financiranje institucija BiH i povrat javnog duga. Dakle, Ministarstvo financija i riznice BiH imalo je težak zadatak te se prema tome odnosimo odgovorno, profesionalno i ne podliježemo raznim pritiscima koji su svakodnevni i neosnovani - rekao je ministar Bevanda.

Temeljem Ustava i zakona Ministarstvo financija i riznice BiH samo je tehnički izvršitelj u procesu donošenja proračuna. Nakon što Vijeće ministara usvoji nacrt Zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH, on se upućuje ustavnom predlagatelju

- Predsjedništvu BiH koje utvrđuje prijedlog Zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2022. godinu, nakon čega ga na konačno usvajanje upućuje na usvajanje Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Globalni okvir fiskalne bilance i politika u BiH zadao je okvire za proračun institucija BiH za 2022. godinu koji će iznositi 1.073,600.000 KM, od čega je izdvajanje prihoda od neizravnih poreza za razinu BiH 865,500.000 KM, a ostatak su vlastiti prihodi, precizirali su iz Ministarstva.

Veće plaće ovise o proračunu

Ako proračun dobije potporu vladajućih hrvatskih, bošnjačkih i srpskih ministara koji u Vijeće ministara dolaze iz redova HDZ-a BiH, SDA, SNSD-a i DF-a, onda odlazi u Predsjedništvo BiH čiji članovi Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić ne mogu usuglasiti gotovo ni jedno pitanje.

O tome govori i činjenica da je prošlogodišnji proračun zapeo u toj instituciji. U ovome dokumentu se, uz 12,5 milijuna KM, koliko traži Središnje izborno povjerenstvo za organiziranje izbora, nalazi i dodatni novac koji je potreban da se plaće zaposlenicima u državnim institucijama vrate na razinu od prije 12 godina. Čak iako je povećana osnovica bez donesenog proračuna, njegovi korisnici ne mogu dobiti veće plaće upravo zbog režima privremenog financiranja.

Dnevnik.ba

04. studeni 2024 19:27