Propuštena prigoda da kraj 2024. BiH okruni otvaranjem pregovora s Europskom unijom

Osim očito političkog taktiziranja koje nema nikakva racionalnog uporišta i zbog čega je Bosna i Hercegovina posve izvjesno izgubila prigodu u završnici 2024. godine ipak iznjedriti dogovor koji bi pak rezultirao prihvaćanjem minimuma od minimuma koji su iz Europske komisije bili spremni prihvatiti i proglasiti to dovoljnim da se krene dalje. Najprije je sjednica odgođena u petak, navodno zbog dolaska kosovskog premijera Albina Kurtija, kojega pak nije primio ni jedan dužnosnik Vijeća ministara BiH, ali jesu zato dva probošnjačka člana Predsjedništva BiH. Nije jasno što je jučer bio razlog za odgodu.

Dapače, unatoč zahtjevu srpskih ministara da se sjednica odgodi za jučer u 11 sati, kolege se nisu udostojili javiti hrvatskim i bošnjačkim ministrima da neće doći na sjednicu, što pokazuje ozbiljnu dozu krize, ali i nepoštovanja kolega. S obzirom na to da je sljedeća sjednica sazvana za utorak, 17. prosinca, te da nakon nekoliko dana slijedi Božić, a onda i Nova godina te potom “supersiječanj”, u kojemu svi imaju niz blagdana, ne treba očekivati prije polovine siječnja da će se ponovno razgovarati o teškim temama. Čak i da se srpski čelnik u BiH, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodika oporavi i vrati u igru.

Tako godina 2024. za Bosnu i Hercegovinu završava kao razdoblje koje se pamti po propuštenoj prilici za približavanje Europskoj uniji i unaprjeđenje ekonomskih i institucionalnih reformi. Sredina prosinca donosi ozbiljne političke turbulencije nakon što je propala još jedna prilika za finaliziranje Reformske agende, ali i otvaranje pregovora s Europskom unijom.

Ovo odgađanje, uz kontinuirane političke blokade, moglo bi imati dalekosežne posljedice na stabilnost države i njezinu budućnost unutar europskog okvira. U trenutku kada su očekivanja bila visoka, Bosna i Hercegovina se suočila s krajnje neobjašnjivim odgodama sjednice Vijeća ministara, koja je trebala donijeti ključne odluke u vezi s usklađivanjem zakonodavstva s europskim standardima te, naposljetku, s ispunjavanjem uvjeta za pristup sredstvima iz Plana rasta. 

Jedan od ključnih trenutaka koji je mogao označiti početak europske integracije za BiH bila je prilika da zemlja u 2024. postigne dogovor oko zakona u područjima poput zaštite osobnih podataka i granične kontrole.

Ove reforme bile su nužne kako bi se zemlja kvalificirala za početak pregovora o pristupanju EU, a onda i neovisno o tome za pristup financijskim sredstvima iz Plana rasta - alata koji je osmišljen kako bi pomogao državama kandidatkinjama da provedu nužne reforme za integraciju u EU. A uvjet za to je pak Reformska agenda.

Međutim, unatoč tome što su predstavnici Europske komisije bili spremni na kompromis i prihvatiti minimum reformi, političke blokade na državnoj razini u BiH ponovno su ugrozile europsku perspektivu. Ključni zakonodavni prijedlozi, među kojima su se nalazili Zakon o zaštiti osobnih podataka i Zakon o graničnoj kontroli, nisu dobili potrebnu većinu jer su ministri iz Republike Srpske bojkotirali sjednicu Vijeća ministara.

Razlog njihova izostanka bio je, prema riječima ministra vanjske trgovine Staše Košarca, politički motiviran posjet premijera Kosova Albina Kurtija Sarajevu, što je označeno kao neodgovoran potez drugih ministara. Sjednica, koja je trebala biti održana u Sarajevu, a na kojoj su se trebala donijeti ključna zakonska rješenja, otkazana je jer ministri iz entiteta Republika Srpska nisu prisustvovali, što je dovelo do toga da nije bilo kvoruma za donošenje odluka.

Ovo kašnjenje, uz tvrdnje ministra Edina Forte da je postupak ministara iz RS-a “veoma neodgovoran”, upućuje na ozbiljan problem političke fragmentacije unutar države. Edin Forto, ministar prometa i veza BiH, ističe kako je sjednica bila izvanredna jer su na dnevnom redu bili zakoni koji su se usklađivali s europskim standardima, a koji su bili ključni za daljnji napredak Bosne i Hercegovine prema EU.

Njegov stav je da takvo ponašanje nije državničko, a ujedno je i kontradiktorno većim interesima BiH na međunarodnoj sceni. Blokade koje dolaze iz entiteta Republika Srpska nisu novost u političkom životu Bosne i Hercegovine, ali pitanje je do kada će takva taktika kočenja reformi biti održiva.

Ponekad se čini da su političke stranke u BiH, umjesto da teže konsenzusu za dobrobit cijele države, više orijentirane na uske političke interese koji često dolaze na štetu dugoročnog razvoja i međunarodnih ambicija zemlje. Unatoč naporima međunarodne zajednice, Europske komisije i mnogih domaćih aktera, ključni zakonodavni prijedlozi nisu usvojeni. Reformska agenda, koja je predstavljala ulaznicu za pristup Planu rasta, odnosno sredstvima u iznosu većem od milijardu eura.

Ovaj plan predviđa financijsku pomoć za zemlje koje su na putu pristupanja EU, a koja bi omogućila bržu provedbu reformi, modernizaciju infrastrukture i poticanje ekonomskog rasta. Bez tih sredstava Bosna i Hercegovina će biti još više marginalizirana na europskoj političkoj i ekonomskoj sceni, a njezini građani i poduzeća uskraćeni su za prilike koje bi takvi investicijski projekti donijeli.

Propuštanje prilike za početak pregovora o pristupanju EU označava izostanak konkretnih pomaka prema stabilnoj i sigurnoj budućnosti. Takvo stanje može dodatno produbiti podjele i dovesti do novih, još ozbiljnijih kriza u zemlji među trima narodima.•

“Krivac” za izostanak sa sjednice Vijeća ministara BiH je to što je kosovski premijer Albin Kurti u petak boravio u Sarajevu, no taj razlog već je potrošen.

Nisu pomogli golemi napori predsjedateljice Vijeća ministara Borjane Krišto koja ovoga tjedna ide u Bruxelles.

Dnevnik.ba