Ona smatra da Europska unija nije potpuna bez regije zapadnog Balkana te da je proširenje najmoćniji geopolitički alat Europske unije.
Kako je navela, proširenje je strateška, dugoročna geopolitička investicija u europski mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet, a to je situacija u kojoj svi dobivaju.
- Transformativni učinak proširenja je neosporan. Potencijal članstva u EU daje značajan poticaj za promjene koje su neophodne za poboljšanje upravljanja, jačanje vladavine prava, promicanje slobode medija i stvaranje odgovarajuće klime za procvat civilnog društva – rekla je Metsola.
Naglasila je da je rat u Ukrajini imao popratnu posljedicu ubrzanja procesa proširenja te se nije složila s mišljenjima da ne postoji jasna politička volja Europske unije da se proširi na zapadni Balkan.
- Ne slažem se da postoji nedostatak jasne političke volje. Ovo je proces, a kandidatura ovisi o reformskom napretku zemlje. Radujemo se što će Europska komisija predstaviti Listopadski paket proširenja. No, stav Europskog parlamenta je jasan - ako se ispune preduvjeti, treba započeti pregovore o članstvu u EU – navela je ona.
Govoreći o sigurnosnim izazovima u zemljama zapadnog Balkana, a s obzirom na stalna politička previranja, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola rekla je da ono što se događa na Balkanu utječe na cijeli kontinent.
- Prvi i najvažniji prioritet je deeskalacija i stabilizacija sigurnosti na tom području. Dva su nedavna zabrinjavajuća događaja, odnosno napad 24. rujna i otkriće ogromnog skladišta oružja na sjeveru Kosova. Također smo primijetili gomilanje srpske vojske na administrativnoj granici, što je zabrinjavajuće i mora se odmah zaustaviti – istaknula je ona.
Kako naglašava, na europskom kontinentu nema mjesta za gomilanje oružja i sigurnosnih snaga.
- Napori Europske unije usmjereni su na sve aktere, s obje strane, kako bi doprinijeli deeskalaciji krize. Dijalog Beograda i Prištine je važan i EU je vrlo aktivna u njemu – ističe ona.
Roberta Metsola govorila je za Fenu i o migrantskoj krizi koja prijeti stabilnosti, a gdje je posebno u fokusu Bosna i Hercegovina koja se sama ne može nositi s dijelom izazova.
Ona ističe da upravljanje migracijama ostaje zajednički izazov i dužnost koju će EU i zapadni Balkan morati zajednički rješavati.
- S gotovo 170 milijuna eura bilateralne i regionalne pomoći već isporučene u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III), Europska unija je značajno povećala svoju financijsku potporu regiji. Cijenimo trud i duh suradnje partnera, međutim, potrebne su dugoročne i pojačane mjere za rješavanje problema nezakonitih migracija preko zapadnobalkanske rute, posebno u borbi protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima – smatra ona.
Na kraju je rekla da je Europska unija i dalje predana pružanju političke i financijske pomoći regiji.
- Značajna financijska potpora Europske unije putem specijaliziranih programa omogućit će partnerima da poboljšaju sustave azila i prihvata, pojačaju zaštitu granica, bore se protiv krijumčarskih mreža i organiziranih kriminalnih skupina te povećaju povratak sa zapadnog Balkana u njihove zemlje podrijetla – zaključila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
Dnevnik.ba