StoryEditor
suživot na bošnjački način

Poticanje hajke: Bošnjački magazin Hrvate okarakterizirao kao "antidržavni element", raduje se njihovu biološkom nestanku

Piše DESK  /  21.02.2022., 14:29h
Da je bošnjačka javnost potpuno pogubila kompas i da ubrzano proizvodi toksično društveno ozračje i nije neka posebna vijest. No, magazin Stav, (ne)službeno glasilo SDA, otišao je korak dalje i cijeli hrvatski narod označio "antidržavnim elementom", uz navijanje za biološkim nestankom pripadnika tog naroda.

Magazin Stav, financiran turskim novcima, inače poznat kao (ne)službeno glasilo SDA, objavio je danas članak u kojem sotonizira hrvatsko stanovništvo Bosne i Hercegovine jasno ih označavajući "antidržavnim elementom" uz sve konotacije koje iz tog stava proizilaze.

Naime, Stav je objavio grozomoran članak u kojem opisuje kako Herceg Bosna i danas živi u općinama Bosne i Hercegovine u kojima su Hrvati većina, a hrvatski narod izravno optužuje i za nefunkcioniranje vlasti u entitetu federacija BiH, inače zajedničkom hrvatsko-bošnjačkom entitetu.

"Iako su bh. Hrvati odigrali pozitivnu ulogu na referendumu za nezavisnost Bosne i Hercegovine, njihov separatizam kroz projekt Herceg-Bosne, kasnije Hrvatske samouprave, odnosno djelovanja HDZ BiH i HNS-a čini ih antidržavnim elementom koji pored navedenog otvoreno surađuje s Dodikom", bez zadrške piše Stav, besramno proglašavajući čitav narod "antidržavnim elementom".

No, to nije sve. Stav ide dalje, te problematizira činjenicu da se hrvatski mediji u BiH mogu pratiti i u Sarajevu. Pri tom, stanovnike BiH hrvatske nacionalnosti posredno označava fašistima.

"Vrijedi podsjetiti one Bošnjake i probosanskohercegovački orijentirane građane koji nemaju čest dodir s Mostarom i drugim općinama gdje su Hrvati većina, a koje su bile dio tzv. Herceg-Bosne, da ova fašistička tvorevina i dalje živi u imenima mnogih institucija i medija. Čak se radio Herceg-Bosne vrlo dobro čuje na području Sarajeva. O imenima ulica, trgova i institucija suvišno je govoriti. Položaj Bošnjaka u općinama koje su bile dio teritorija Herceg-Bosne možemo upoređivati s odnosom vlasti u Južnoj Africi prema crnačkoj populaciji do 1994. godine. Takvo je stanje već više od dva desetljeća svakodnevica Bošnjaka Kreševa i Kiseljaka, koji su od Sarajeva autoputem udaljeni svega 20-tak minuta. Od njih su u težem stanju samo povratnici Bošnjaci u Stocu i Čapljini. Da ima pozitivnih izuzetaka, svjedoči stanje u Prozoru, gdje je načelnik iz HDZ 1990. na vlasti zahvaljujući glasovima Bošnjaka, te u Posavini, gdje nikad nije zabilježen sukob između dva naroda, a stradanje od Srba i izdaja od službenog Zagreba i Mostara ih je ujedinila u borbi i povratku."

Kroatofobiju koju bošnjački mainstream mediji ispoljavaju prema Hrvatima, možda je najlakše sagledati kroz sljedeći skandalozan pasus:

"Posebno je izražen apsurd kod odabira prostora za smještaj različitih institucija i poduzeća. Tako, npr., u Kiseljaku je BH Telecom smješten u objektu čiji je vlasnik Hrvat, umjesto Medžlisovom centru, koji je namjenski građen za takve potrebe."

Stav svojoj bošnjačkoj publici u istom članku nudi i razlog za optimizam, a taj razlog vidi u ostrašćenom navijanju za demografskim nestankom Hrvata s teritorija BiH. Tako Stav uveseljava svoju publiku navijanjem za biološki nestanak građana hrvatske nacionalnosti s teritorija današnje države BiH.

"Jedna od razloga zašto je Čovićeva politika zadnjih godina tako isključiva krije se u vrlo izraženim negativnim demografskim trendovima koji su već po nekim analitičarima spustili bh. Hrvate ispod 10 posto. Rezultati popisa stanovništva u susjednoj Hrvatskoj, između ostalog, pokazali su da bh. Hrvati više nisu dostatna demografska baza za anuliranje mortaliteta i iseljavanja, što interes hrvatske vlasti i javnosti umanjuje za njihove sunarodnjake u BiH. Ako usporedimo popis stanovništva iz 1991. i 2013. godine, vidjet ćemo da su Hrvati izgubili većinu u Varešu i Novom Travniku, a sad već i u Busovači. U naredna dva do tri izborna ciklusa, zbog demografskog gubitka, izgledno je da Hrvati neće biti većina u Mostaru, Vitezu, Kiseljaku, Žepču, Stocu. Nakon toga, ostaje otvoreno pitanje političke organizacije Bošnjaka da demografsku promjenu ozvaniče i kroz izbore".

Primjetno je kako Stav navija za nestanak Hrvata u onim općinama u kojima su u značajnom kontaktu s Bošnjacima, poput Mostara, Stoca, Žepča i Kiseljaka. 

"Zbog navedenih negativnih procesa, Čović igra na sve ili ništa u cilju zaokruživanja teritorije Herceg-Bosne jer dobro zna da, kada se demografske promjene oslikaju kroz rezultate izbora, to će biti njegov definitivni kraj."

Ovakvi članci samo naglašavaju potrebu za izlaskom Hrvata iz federacije s Bošnjacima u entitetu Federacija BiH.

J.G. / Dnevnik.ba

04. rujan 2024 09:52