Političke tenzije i dalje ometaju ekonomsku politiku i reforme u BiH

- Rat Rusije u Ukrajini i dalje stvara značajne poteškoće za europsku ekonomiju, što ima posljedice za BiH. Štoviše, očekuje se da će globalno pooštravanje financijskih uvjeta

opteretiti ekonomske aktivnosti u zemlji. Iako su sve nove vlade formirane nakon izbora 2022.godine, političke tenzije i dalje ometaju ekonomsku politiku i reforme. Status zemlje kandidata za članstvo u Europskoj uniji, koji je BiH dobila u prosincu 2022. godine, još nije doveo do reformskog zamaha - navode iz MMF-a.

Ekonomski rast je, kako se navodi,  pao je sa 7,4 posto u 2021. na 3,9 posto u 2022. godini i očekuje se da će dalje padati do nivoa od dva posto ove godine zbog slabije domaće i vanjske potražnje. Inflacija je dosegla vrhunac od 17,4 posto u listopadu 2022. godine i od tada kontinuirano pada, ali je i dalje povišena. U skladu sa smanjenjem cijena hrane i energije na međunarodnom nivou, očekuje se da će prosječna inflacija pasti na šest posto u 2023. godini.

Kako navode iz MMF-a, prisutni su visoki negativni rizici, koji uključuju moguće naglo ekonomsko usporavanje u Europi, intenziviranje političkih napetosti na domaćem planu, te realizaciju financijskih rizika. Fiskalna pozicija je poboljšana u 2022. godini i ukupni fiskalni suficit je porastao na 0,9 posto BDP-a sa 0,6 posto u 2021. godini. Nagli porast tekuće potrošnje zbog mjera za ublažavanje krize izazvane porastom troškova života popraćen je manjim povećanjem kapitalne potrošnje.

Ukupni dug vlade pao je ispod 30 posto BDP-a u 2022. godini također zbog sporijeg povlačenja sredstava i implementacije projekata. S rashodima koji rastu brže od prihoda,

očekuje se da će fiskalni bilans prijeći u deficit od 1,5 posto BDP-a u 2023. godini. Potrebe za financiranjem narasle su u 2023. godini zbog velike otplate duga.

Izvršni direktori su istakli da je nakon oporavka u 2021. godini rast u Bosni i Hercegovini usporen dok je inflacija, iako u opadanju, i dalje povišena. Uzimajući u obzir kontinuiran visoki rizik i neizvjesnost u vezi ekonomskih izgleda, direktori naglašavaju potrebu za odlučnim  politikama i reformskim naporima za jačanje makroekonomske stabilnosti i poticanja srednjoročnog rasta. U tom kontekstu, oni naglašavaju važnost većeg političkog konsenzusa i apeliraju da se kandidatski status za EU iskoristi u svrhu promoviranja neophodnih reformi.

Jačanje provedbe preporuka MMF-a uz podršku putem izgradnje kapaciteta također će biti važno.

Direktori su podcrtali potrebu da se ograniči fiskalna ekspanzija s ciljem obuzdavanja inflatornih pritisaka, uzimajući u obzir ograničene instrumente monetarne politike, te smanjenja pritiska zbog potreba za financiranjem. Da bi se ojačala fiskalna održivost, direktori su apelirali na vlasti da dodatno ograniče tekuću potrošnju, uključujući i putem ograničavanja potrošnje na plate u javnom sektoru, boljeg usmjeravanja socijalne potrošnje, poticanja javnih investicija i unapređenja naplate prihoda. Također su istaknuli da će investicije u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, podržane reformama u upravljanju javnim financijama, pomoći u poticanju održivog razvoja.

Direktori su pozdravili korake koje su vlasti pravovremeno poduzele da bi ojačale aranžman valutnog odbora, koji je do sada dobro služio zemlji. Oni su savjetovali vlastima da dozvole povećanje kamatnih stopa u odgovoru na uvjete na tržištu, uz istovremeno poduzimanje mjera za očuvanje financijske stabilnosti.

Direktori su također apelirali da se ne prihvaćaju pozivi Središnjoj banci da financira entitetske proračune ili da kreditira privatni sektor. Središnja banka bi trebala dodatno povećati stope naknade za rezerve banaka da bi smanjila razliku u kamatnoj stopi u odnosu na eurozonu i smanjila rizik za odljev kapitala. Direktori su naglasili da agencije za bankarstvo trebaju ukinuti mjere koje narušavaju kamatne stope, te da trebaju ojačati praćenje i pripravnost za krizu, uključujući i putem strogog i pravovremenog provođenja svih prudencijalnih i korektivnih mjera. Naglasili su potrebu za unapređenjem razmjene informacija i uspostavljanjem fonda za financijsku stabilnost za cijelu zemlju da bi se olakšalo restrukturiranje banaka i osigurala likvidnost u izuzetnim slučajevima.

Direktori su naglasili važnost strukturalnih reformi da bi se ubrzao rast, promovirala zelena i digitalna tranzicija i podigao životni standard. Pozvali su na ubrzanje reformi u upravljanju i apelirali su na vlasti da zatraže MMF-ovu dijagnostičku procjenu upravljanja s ciljem pružanja pomoći u identifikaciji ključnih slabosti i uspostavljanju prioriteta u reformama.

Direktori također apeliraju na vlasti da hitno usvoje novi zakon o sprečavanju pranja novca i da prioritetno implementiraju zakonski okvir za sprečavanje korupcije. Kontinuirani napori u pravcu jačanja transparentnosti i nadzora nad javnim poduzećima i dalje su važni. Po pitanju klimatskih promjena, preporučili su jačanje napora u pravcu dekarbonizacije privrede, povezivanje tržišta električnom energijom s tržištem EU, i prelazak na obnovljive izvore energije, priopćeno je iz Ureda rezidentnog predstavnika MMF-a u BiH. 

Dnevnik.ba