Po tome smo, inače, rekorderi u odnosu na zemlje u okruženju. Inicijativa da im se cijena snizi, koju je podnijela Mirjana Marinković Lepić, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, trebala bi biti razmatrana već ovog tjedna.
"Inicijativa je na dnevnom redu Zastupničkog doma. U ovoj trenutnoj situaciji zaista se ne može ništa jamčiti. U najmanju ruku, nadam se da će inicijativa ući u drugi krug glasovanja i onda je ono jednostavnije i postoji nada da to prođe. Ovo se odnosi i na građane iz Republike Srpske i ja bih voljela da to zastupnici tako i rezoniraju", rekla je Marinković Lepić.
S druge strane, Nenad Stevandić, šef Srpskog kluba u Zastupničkom domu, kaže da će u utorak održati sastanak pa će onda donijeti i odluku.
"U principu, ja sam za to da se te pristojbe smanje", kaže Stevandić za Nezavisne novine.
Marinković Lepić je, kako ističe, inicijativu podnijela zbog činjenice da je prije dvije ili tri godine, prilikom postavljanja pitanja koliko se zaradi na pristojbama za odricanje od državljanstva, dobila odgovor da se radi o pozamašnim svotama.
"Dodatno me motivirala revizija učinka, koju je radio Ured za reviziju institucija BiH, a čija su tema upravo naknade i pristojbe, gdje je konstairano da je riječ o enormno visokim pristojbama, koje su najviše u odnosu na zemlje okruženja", rekla je Marinković Lepić.
Ona u izjavi za Nezavisne novine ističe da imamo egzodus stanovništva zbog kompletne situacije u BiH, pa i one koju naprave političari, a onda to, u konačnici, bude i izvor visoke zarade proračunu.
"Dobila sam od ministrice civilnih poslova BiH Ankice Gudeljević odgovor odnosno mišljenje. Ona opravdava visinu ove pristojbe", ističe Marinković Lepić.
Nezavisne novine su u posjedu tog odgovora Gudeljević, u kojem se navodi da bi trebalo ostati u postojećim pravnim okvirima i da ne bi trebalo mijenjati iznos propisanih pristojbi jer bi se predloženo smanjenje moglo tumačiti i na način da se dodatno stimulira odricanje od državljanstva i odlazak iz BiH.
Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, smatra da se ove pristojbe uopće ne bi trebale naplaćivati.
"Mi smo godinama ukazivali na to da se taj novac od građana uzima. Taj novac nikako ne treba uzimati od građana, dovoljno ih je kaznila naša država pa su morali otići", rekla je Zukić za Nezavisne novine.
U predmetima odricanja od državljanstva BiH za samo tri godine (2019.-2021.) uplaćene su pristojbe u iznosu od 3.345.065,90 KM. Recimo, u prošloj godini, po toj osnovi država je prihodovala 1.027.585,90 KM.
Podsjetimo, iz Ureda za reviziju institucija BiH ranije su naveli da, ovisno o tome u korist koje države se podnositelj zahtjeva odriče bosanskohercegovačkog državljanstva, iznos pristojbe varira.
Kako se dodaje, pristojba koja se ovom prilikom plaća iznosi 800 KM, osim ako se ne radi o odricanju u korist državljanstva neke od država nastalih raspadom SFRJ, gdje je iznos značajno manji i iznosi 200 KM.
Ističe se da je, analizom visine iznosa iste pristojbe u regiji, ustanovljeno da je u Crnoj Gori 588 KM, u Hrvatskoj 657, a u Srbiji 580 KM bez obzira na to u korist koje države se vrši odricanje od državljanstva ovih zemalja.
Dnevnik.ba