Pogledajte kako Srbi nazivaju hrvatski jezik u Srbiji i bošnjački u BiH: Plenković je rekao Vučiću da to riješi, ali SANU ne odustaje

Zaštitnik građana je zamjerio Ministarstvu prosvjete da je "povrijedilo prava nacionalnih manjina“ jer je odobrilo udžbenik "u kojem se negira postojanje bosanskog jezika“, ali i Zavodu za unapređenje obrazovanja i odgoja koji je "prilikom ocjene rukopisa moralo uzeti u obzir da način na koji je Odbor za standardizaciju srpskog jezika definirao podjelu južnoslavenskih jezika može imati povredu prava pripadnika nacionalnih manjina i dovođenje u neravnopravan položaj njihovih priznatih jezika u Srbiji.“, piše Vreme.

Time je prozvao i Odbor za standardizaciju srpskog jezika, znanstvenu instituciju SANU. koja se izjašnjava o procesu odobravanja udžbenika, a čiji je stav da su južnoslavenski jezici bugarski, makedonski, slovenski i srpski jezik, a da uz srpski jezik u napomeni treba dodati da Hrvati, Bošnjaci i pojedini Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatski, bosanski/bošnjački i crnogorski.

Srbija je, međutim, 2005. godine ratificirala Europsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, među kojima je materinji jezik Bošnjaka – bosanski.

I prošle godine su manjinski jezici bosanski i hrvatski bili povod za sporove u javnosti. Prvo je BNV optužio Prosvjetni nacionalni savjet da osporava sadržaje koji se odnose na bošnjačku povijest, književnost i ime bosanskog jezika, tražeći službenu upotrebu jezika i pisma te uvođenje kompletnog obrazovanja na bosanskom jeziku u općinama gdje su Bošnjaci većinsko stanovništvo.

U 2021. je broj knjiga objavljenih na bosanskom jeziku bio na trećem mjestu, iza srpskog i engleskog.

Zatim je Hrvatsko nacionalno vijeće tražilo zaštitu i reagiranje Ministarstva za ljudska prava i društveni dijalog, Zaštitnika građana i Povjerenice za zaštitu ravnopravnosti, smatrajući da je hrvatska nacionalna manjina u Srbiji izložena diskriminaciji zato što se u nekim udžbenicima za srpski jezik negira da hrvatski spada u grupu južnoslavenskih jezika.

Ovu reakciju HNV-a podržao je i hrvatski premijer Andrej Plenković, tražeći od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da riješi ovaj problem.

Tim povodom je Zavod za unapređivanje obrazovanja i odgoja zatražio ocjenu Odbora za standardizaciju jezika, a ovi su ponovili svoj raniji stav, u kojem piše da Hrvati u Srbiji srpski jezik nazivaju hrvatskim.

Formalno i pravno, hrvatska nacionalna manjina uživa pravo na vlastiti jezik, što u praksi znači da je u lokalnim zajednicama hrvatski standardni jezik u službenoj upotrebi pored srpskog, kao i da se u udžbenicima materinjeg jezika hrvatske manjine jezik zove hrvatski.

Crnogorci u Srbiji se o ovom pitanju nisu izjasnili.

Aleksandar Vučić i Milorad Dodik dogovorili su se prošlog ožujka da stručnjaci iz Srbije i Republike Srpske sudjeluju u pisanju udžbenika iz srpskog jezika, povijesti i geografije iz kojih će se učiti na njihovim teritorijima. Cilj ove odluke je da "srpski narod mora pružiti što jedinstveniji odgovor na suvremene izazove“.

Dodik je ranije izjavljivao da se u Republici Srpskoj nikada neće učiti lekcije koje govore da su Srbi pod opsadom držali Sarajevo ili da je počinjen genocid nad bošnjačkim narodom, piše Vreme.

Dnevnik.ba