Podignuta optužnica protiv Selme Cikotića i Dževada Mlaće zbog ratnih zločina nad Hrvatima u Bugojnu
Nakon trideset godina, Tužiteljstvo BiH podignutlo je optužnice protiv najviših ratnih kadrova bugojanske Armije RBiH zbog zločina počinjenih nad Hrvatima u tom gradu 1993. godine. Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.
Tužiteljstvo BiH podignulo je optužnicu protiv Selme Cikotića, Dževada Mlaće i Tahira Granića, zbog ratnih zločina nad bugojanskim Hrvatima 1993. godine.
U priopćenju navode kako je " tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine, podigao je optužnicu protiv: Mlaćo Dževada, rođenog 1954. godine u Bugojnu, državljanina BiH; Cikotić Selme, rođenog 1964. godine u mjestu Trpezi, Berane, Crna Gora, državljanina BiH; Granić Tahira, rođenog 1959. godine u Bugojnu, državljanina BiH."
Iz Bugojna je protjerano 15 tisuća Hrvata, kroz 58 logora prošla su 1643 Hrvata od kojih je 470 pripadnika HVO-a. Za 19 nestalih Bugojanaca se još uvijek traga a 12 civila ubijeno je ritualno. U Bugojnu je HVO počinio zločin nad 48 Bošnjaka u mjestu Vrbanja 31. 7. 1993. za koje je odgovarao Slavko Šakić pred Sudom BiH (8,5) godina.
Zločin protiv ratnih zarobljenika i kršenje Ženevskih konvencija
Optuženi se terete, da su za vrijeme rata u BiH i sukoba između Armije RBiH i HVO, optuženi Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, optuženi Cikotić u svojstvu zapovjednika OG Zapad Armije RBiH i optuženi Granić kao zapovjednik 307. brigade Armije RBiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika za vrijeme rata i počinili kazneno djelo – Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.
Mlaćo naredio ubojstva hrvatskih zarobljenika?
U optužnici se navodi da je optuženi Dževad Mlaćo naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, tako da je sačinjen spisak zarobljenika koji će biti ubijeni, te potom izvršeno odvođenje zarobljenika u prostorije BH Banke, gdje je od posljedica mučenja, premlaćivanja i zlostavljanja, nastupila smrt trojice zarobljenika, nakon čega su preostali zarobljenici odvedeni na planinu Rostovo i od pripadnika Vojne policije i Armije RBiH, ubijeni na lokacijama koje je optuženi osobno odredio i koje je obilazio, nakon čega su njihova tijela uklonjena i sakrivena.
Tijela uklonjena i sakrivena već desetljećima
Nakon rata, tijela četvorice ubijenih su pronađena i ekshumirana, a za tijelima preostalih žrtava, još se traga, više od 30 godina nakon počinjenja zločina.
Optuženi Cikotić i Granić terete se da su kao zapovjednici Armije RBiH, izdavali naredbe da se zarobljene osobe hrvatske nacionalnosti, pod prijetnjom oružjem, izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim crtama bojišnice, gdje su bili izloženi opasnostima po život, kao “živi štit”, uslijed čega su dvojica zarobljenika ubijeni a više ih je ranjeno, a optuženi Cikotić također propustio da spriječi premlaćivanja, mučenja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a, te iako je imao informacije o počinjenim zločinima, nije poduzeo mjere da ih spriječi i kazni počinitelje.
Zaštićeni svjedok nedavno počinio suicid
Navode optužbe Tužilaštvo će dokazivati pozivanjem 62 svjedoka, među kojima i dva svjedoka koji će iskaz dati uz mjere zaštite, zatim dva stručna vještaka kao i prilaganjem gotovo 780 dokaznih materijala.
Podsjetimo, prije svega nekoliko dana pred istražiteljima SIPA-e ubio se zaštićeni svjedok koji je trebao otkriti gdje su tijela nasilno odvedenih i nestalih bugojanskih Hrvata.