Počinje suđenje Sarkozyju: Gadafi mu navodno slao kovčege pune novca za izbornu kampanju

Povijesno suđenje desničarskom bivšem francuskom predsjedniku i još 12 osoba, uključujući tri bivša ministra vlade, za zločinačku urotu za primanje sredstava od stranog diktatora u velikim razmjerima prijeti pogoršati ionako nisko povjerenje birača u francusku političku klasu.

Nakon desetogodišnje antikorupcijske istrage, sud će saslušati navode o onome što su istražni suci nazvali "korupcijskim paktom" sklopljenim između Sarkozyja i libijskog režima u kojem su posrednici isporučivali kovčege pune gotovine u zgrade ministarstava u Parizu kako bi ilegalno financirali Sarkozyjevu pobjedničku predsjedničku kampanju 2007. godine.

Sud će ispitati je li libijski režim u zamjenu za financiranje Sarkozyjeve predsjedničke kampanje tražio diplomatske, pravne i poslovne usluge.

Jedan od tih navodnih zahtjeva za usluge odnosio se na Abdullaha al-Senussija, Gadafijevog špijunskog šefa i izvršitelja. Senussija je 1999. francuski sud u odsutnosti osudio na doživotni zatvor zbog njegove uloge u bombaškom napadu na putnički zrakoplov UTA-e 1989. iznad Nigera u kojem je poginulo 170 ljudi. Sud će saslušati kako je libijski režim navodno uputio zahtjeve Sarkozyjevom okruženju da pronađu način za ukidanje francuske međunarodne potjernice protiv Senussija.

Laure Heinich, odvjetnica 15 rođaka ljudi poginulih u bombaškom napadu na avion UTA-e, rekla je da bi njeni klijenti ispričali sudu svoj šok kada bi čuli da bi se "uhićenje osobe koja je ubila članove njihove obitelji" moglo "zamijeniti za novac". Rekla je da bi navodni pakt o korupciji značio da je "novac kojim je Nicolas Sarkozy izabran 2007. bio novac ukaljan krvlju tih obitelji".

Sarkozy, koji je bio predsjednik između 2007. i 2012., zanijekao je sve nedjela u tom slučaju.

Tromjesečno suđenje trebalo bi raskrinkati složeni Sarkozyjev odnos s Gadafijem, autokratskim libijskim vođom čija je brutalna 41-godišnja vladavina bila obilježena kršenjem ljudskih prava i koji je bio međunarodno izoliran zbog povezanosti njegova režima s terorizmom, uključujući bombaški napad na Pan Amov let 103 nad Lockerbiejem u Škotskoj u prosincu 1988. godine.

Članovi Sarkozyjeva okruženja navodno su se sastali s pripadnicima Gadafijeva režima u Libiji 2005. godine, kada je Sarkozy bio ministar unutarnjih poslova. Ubrzo nakon što je 2007. postao francuski predsjednik, Sarkozy je tada pozvao libijskog vođu u poduži državnički posjet Parizu, postavivši svoj beduinski šator u vrtovima blizu Elizeje. Sarkozy je bio prvi zapadni lider koji je dočekao Gadafija u punom državnom posjetu od zamrzavanja odnosa 1980-ih zbog njegovog statusa parije kao sponzora državnog terorizma.

Ipak, 2011. godine Sarkozy je stavio Francusku u čelo zračnih napada pod vodstvom NATO-a protiv Gadafijevih trupa koji su pomogli pobunjeničkim borcima da sruše njegov režim. Gadafija su pobunjenici zarobili u listopadu 2011. i ubili.

Dokumentarni film o slučaju, Personne N’y Comprend Rien (Nitko ne razumije), bit će prikazan u francuskim kinima u srijedu, a govorit će priču o istrazi.

Ako bude osuđen za korupciju, Sarkozy bi se mogao suočiti s do 10 godina zatvora zajedno s Claudeom Guéantom, bivšim glavnim tajnikom Elizejske palate i ministrom unutrašnjih poslova, i Briceom Hortefeuxom, bliskim Sarkozyjevim saveznikom koji je također bio ministar unutrašnjih poslova. Svi poriču nedjelo.

Dnevnik.ba