"Nakon više od 30 godina raznih političkih dužnosti u Sloveniji, nakon 30 godina uspona i padova odnosa s Hrvatskom, u nasljeđe ostavljam uređene odnose između dviju država i jedno vrlo prijateljsko i dobrosusjedsko ozračje između dvaju naroda. Nije bilo uvijek tako, ali sada jest", rekao je Pahor.
Ne slažu se svi da pitanje granice nije uređeno dokraja, ali Pahor misli da u osnovi jest jer je arbitražni sporazum na snazi. Vjeruje da će prije ili poslije granica će stvarno zaživjeti, a ne biti samo odluka suda na papiru.
"Naši prijatelji iz Hrvatske reći će da nije tako. Ali uvjeren sam u činjenicu da ga nijedna strana ne stavlja u prvi plan kao ultimativno pitanje. Omogućava objema državama i narodima da nakon više od 30 godina od proglašenja neovisnosti razgovaraju prijateljski, iskreno i s povjerenjem i nadam se da će gospođa predsjednica nastaviti politiku dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa", dodao je.
Pahor ne misli da će jednom u budućnosti granica biti drukčije određena od one određene arbitražnim sudom jer ne vidi drukčije rješenje.
"Već smo to pokušali međusobno riješiti, ali uzalud. Mislim da je politički vrlo mudro što unatoč tome da Hrvatska nije priznala arbitražnu odluku, Slovenija nije blokirala širenje Schengenskog prostora i eurozone. Unatoč tome što Hrvatska ne poštuje odluku arbitražnog suda, dali smo zeleno svjetlo za njezin ulazak u Schengen i eurozonu. Nadam se da sam i ja pridonio tomu", rekao je Pahor.
Kazao je kako je uvijek bio protiv blokade hrvatskog ulaska u Schengen te smatra da je izuzetno važno nastaviti tradiciju izvrsnih odnosa koji su počeli potpisivanjem arbitražnog sporazuma.
"Sigurno se sjećate da su se do studenog 2009. godine, kad je s premijerkom Jadrankom Kosor potpisan sporazum u Stockholmu, između Hrvatske i Slovenije 18 godina događali razni incidenti, pa i sigurnosni. Nakon potpisivanja tog sporazuma, bez obzira na sudbinu odluka povezanih uz arbitražni ugovor, incidenti su prestali. Bilo je nekoliko problema poput ribolova, ali ne više takvih koji bi ugrozili prijateljske i dobrosusjedske odnose dviju država", tvrdi.
O sukobu u Ukrajini
Pahor je govoreći o ratu na istoku Europe rekao da je ukrajinski predsjednik Zelenski još u veljači na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji pokušavao uvjeriti prisutne da možda postoji mogućnost da ne dođe do agresije. I sam Pahor je u to vjerovao.
"Moj kolega predsjednik Finske također. Pokušali smo objasniti sugovornicima da nema logike da do toga dođe jer ćemo se osim Ukrajine i Rusije i svi ostali naći u problemu bez rješenja. Nismo vidjeli povoljan ishod jedne takve odluke. Tako se i pokazalo, rekao je Pahor dodajaći kako nije očekivao da će Moskva upotrijebiti silu za ostvarivanje političkih ciljeva", rekao je.
Pahor je dodao kako se iz Putinovih javnih izjava moglo vidjeti da gaji nostalgiju za nasljeđem Sovjetskog saveza, ali ga iznenađuje što je bio spreman upotrijebiti silu kako bi to postigao.
"Napad Rusije na Ukrajinu je politički, pravno i moralno neprihvatljiv. Slovenija ga osuđuje. Osobno ga osuđujem. Odnosi s predsjednikom Vladimirom Putinom su zamrznuti. Očekujemo mirno rješenje sporova, ali što je vrlo važno za raspravu, nisam od onih koji bi činili pritisak na ukrajinsko vodstvo da čim prije i pod svaku cijenu okonča rat i na taj način pristane na mirno rješenje spora. To bi bilo nemoralno", zaključuje.
Pahor je istaknuo kako Ukrajina ima pravo na obranu te da kao dio zapadnog svijeta trebamo biti solidarni i ne ostaviti ukrajinski narod na cjedilu.
"Da različitim oblicima pomoći podupremo njihovo pravo na obranu i ne ostavimo ih na cjedilu", kaže.
Pahor smatra da se u trenutnim okolnostima ne može isključiti ništa pa ni potencijalna upotreba nuklearnog oružja.
"Mislim da je od strateške važnosti da EU i cijeli zapadni svijet ostane jedinstven. Kad bi se jedinstvenost počela urušavati, prije nego što bismo s Ukrajinom ostvarili političke i vojne ciljeve, mislim da bismo to vrlo skupo platili. Nemaju pravo oni koji žele mir pod svaku cijenu. Takav mir nije pravedan. Samo pravedan mir može biti trajan", poručio je slovenski predsjednik.
O Srbiji
Misli da će jedna od posljedica rata u Ukrajini biti nova podjela Europe. Na zapadnu i istočnu. Na Europu u kojoj će svoj utjecaj imati Rusija i zapadnu, kojoj pripadaju Hrvatska, Slovenija i ostale europske demokratske države. Relevantno pitanje za zapadni Balkan je, smatra Pahor, gdje će biti granica razdvajanja.
"Rekao sam da će o Srbiji ovisiti gdje će prolaziti granica podjele. Ako će Srbija biti na strani Europe, podjela će biti na njezinoj istočnoj granici. Ako će Srbija ostati u zoni europskog utjecaja i biti europska država, zapadni Balkan će ostati jedinstven. Zbog toga je vrlo bitno, i ako to nije trenutačna politika Srbije, da ona sama to pokuša jer je to njezino suvereno pravo. Ili da zajedno udružimo snage kako bi Srbija u jednom razumnom vremenu i s vremenom postala jedna od europskih država. Ako se to ne dogodi granica između ruskog i europskog utjecaja ići će zapadnim Balkanom, što bi moglo ugroziti stabilnost", tvrdi.
O Sloveniji
Pahor smatra da Slovenci žive najbolji dio svoje povijesti.
"Imamo suverenu državu, u EU-u smo i NATO-u. Suverena smo zapadna zemlja. Živimo u blagostanju, a očuvali smo mir i sigurnost. Visoko smo na ljestvici sigurnih država. Ljudi ostaju u Sloveniji. Nemamo problema s iseljavanjem mladih poput ostalih država. U Sloveniji vlada prilično liberalna gospodarska politika, atraktivni smo stranim investitorima, imamo domaće startupe i poduzeća. Vidim određenu energiju u gospodarstvu, društvu, znanosti, sportu i kulturi koja me ispunjava nadom da Sloveniju čeka dobra budućnost", rekao je Pahor.
O planovima za budućnost
Upitan o budućnosti, Pahor je rekao kako nema političkih planova.
"Ako će netko procijeniti da su moje znanje i iskustvo u međunarodnoj politici dovoljni za suradnju, rado ću se odazvati. U suprotnom ću poput ostalih naći posao koji me zadovoljava. Uvijek se posvećujem poslu koji me ispunjava. Veselim se budućnosti", zaključio je.
Dnevnik.ba