Dionica autoceste prolazit će kroz osam naselja, to su Kutilivač, Vrapčići, Mazoljice, Opine, Gnojnice, Bruci i Gorica, a prema podacima elaborata o eksproprijaciji predviđeno je da bude obuhvaćeno 358 parcela od kojih je 308 u privatnom vlasništvu, a ostatak u državnom vlasništvu.
Stanovnici područja kroz koja treba proći autocesta su u Mostaru na javnoj raspravi o Studiji utjecaja na okoliš kazali kako je za njih trasa koja je planirana pogubna jer im uništava plodno tlo i mogućnost za turizam u mirnim destinacijama, koji je postao popularan posljednjih godina, te će dovesti i do potpunog iseljavanja, piše Klix.ba.
Od ukupnog broja pogođenih parcela utvrđeno je da se 49 koristi za poljoprivrede svrhe, a 19 je u vlasništvu dva privatna poduzeća. Također je ustanovljeno da se u tom području nalazi i 21 privatni stambeni objekt i osnovna škola u naselju Gnojnice, ali je ustanovljeno da neće imati izravan utjecaj jer je planirano da prođe tunelom u tom naselju te će izvođač radova poduzeti sve potrebne mjere i izvršiti edukaciju kako da se ponašaju na gradilištu.
Studija utjecaja na okoliš je rađena kroz šest segmenata i najkompleksniji dio je onaj koji se odnosi na biodiverzitet. Kako je prilikom predstavljanja studije kazano, ipak se nije došlo do informacija koje bi mogle zaustaviti izgradnju ove dionice autoceste, nego samo ublažiti mjere štetnosti potrebne za izgradnju glavnog projekta.
Mostarac Asman Ćehajić kaže kako je strašno vidjeti ublažavanje utjecaja na Neretvu, a Grad Mostar se opredijelio da će biti odgovoran za to.
"To ne smije imati utjecaja na Neretvu, a ne da mi budemo zadovoljni što će se smanjiti štetnost", naglasio je.
Aldin Mujan smatra da analize studija nisu provedene adekvatno te da mnogi stanovnici koji su oštećeni nisu ni znali da se rade studije, niti su u njima sudjelovali, dok su pojedinci predstavljali građane i nevladine organizacije.
"Nisu uopće rađene analize ekonomskog utjecaja na ljude koji se bave turizmom i iznajmljuju kuće i druge objektu u mirnim destinacijama, a to će im narušiti prolazak autoceste i buka", kazao je Mujan napominjući da uz plodna zemljišta od turizma živi najveći broj stanovnika tih naselja.
Dionica Mostar sjever - Mostar jug počinje petljom koja se nalazi u naselju Kutilivač, nakon toga prolazi iza deponija Uborak i dalje se pruža prema naselju Suhi, pomjerajući se u brdo, kako bi zaobišla naseljena mjesta.
S obzirom na to da trasa treba ići u brdo, planirano je pet tunela i osam mostova ukupne dužine tunela šest kilometara i 260 metara i vijadukta jedan kilometar i 280 metara.
Trasa se nakon prolaska Podveležja spušta u naselju Gnojnice i završava prije petlje Mostar jug, uz prateće objekte i prilaznu cestu na početku trase, koja će imati funkciju povezivanja petlje Mostar sjever s magistralnom cestom M-17.
Glavni projekt za ovaj pristupni put još nije urađen i razmatrat će se u fazi izrade glavnog projekta same trase, u što će biti evidentirana i nezadovoljstva građana.
Amir Fejzić iz Autocesta FBiH ističe da je izgradnja autoceste ekonomski opravdana i ima svoju svrhu.
"Ono što je dobro za Grad Mostar je da mi kroz naše projekte zajedno s Gradom Mostarom želimo od Mostara učiniti jedan grad koji će biti privlačan, dostupan i sigurno olakšati pristup gradu i Aerodromu Mostar koji vidimo da ne posluje kako treba. Ali izgradnjom koridora 5C sigurno da će doprinijeti i razvoju u turističkom djelu grada Mostara. Pored toga, imamo u planu povezivanje Mostara sjever brzom cestom prema širokom Brijegu i dalje prema Splitu, što je izvrsno. A treći projekt je Južna obilaznica Mostar i na taj način povezujemo Mostar u jedan oblik prstena i rješavamo prometne probleme Mostara, povećavamo njegovu pristupačnost ne samo BiH nego i regiji, a time i ekonomiju koja je ovdje činimo konkurentnijom", kazao je Fejzić.
Građani su na to ponovili kako nisu protiv izgradnje autoceste nego relacije kojom će ići i štetnih posljedica za stanovništvo.
Dnevnik.ba