Otvorena izložba Pere Mandića 'Mapa Bosna'

Radi se o limitiranom izdanju koje je otisnuto u svega 23 primjerka, rekla je ravnateljica muzeja Dražena Džeko.

"Cilj je izložbe prisjetiti se na stvaralaštvo pojedinaca koji su u određenom vremenskom razdoblju stvarali kulturni moment a Pero Mandić, samouki slikar, je nedvojbeno svojim neposrednim likovnim izričajem pridonio slikarstvu naive u Bosni i Hercegovini. Najprije u stvaranju njezinih temelja a potom i sa suptilnom slikom iščezlog vremena koju nam je ostavio u baštinu i oteo zaboravu", kazala je kustosica Franjevačkog muzeja "Gorica" Željka Markov.

Za autora je istaknula da je rođen u Zdeni kod Sanskog Mosta 1938. godine, a trenutno živi u Vojvodini. Kao jedan od najistaknutijih predstavnika umjetnosti naive u BiH bio je jedan od osnivača prve kolonije naive, nastale sedamdesetih godina prošloga stoljeća u Sanskome Mostu. Kolonija je ubrzo dobila međunarodne okvire pod imenom Majsko drugovanje na Sani i okupljala je najznačajnije umjetnike naive.

Iako samouk, Mandić je vrstan pitoreskan slikar slikovitih narativnih scena. Slika svoj zavičaj, motive iz svakodnevnog života seljaka i prikazuje folklorne motive koji se vežu za život naroda u Bosni i Hercegovini.

Grafička mapa Bosna, koja je iznikla iz autorovih reminiscencija na djetinjstvo i mladost, topla je posveta zavičaju, a s umjetničko-etnografskoga aspekta vrijedan je prilog umjetnosti naive, istaknula je kustosica  Markov.

"Meka i fluidna Mandićeva bakropisna manira obojena nježnim pastelnim tonovima prenosi nam scene sjetve, vršidbe, sajma, igre djece i konja, topljenja masti i dolaska sladoledžije u mala bosanska mjesta. Navedeni kolorirani bakropisi su iz 1985. godine i predstavljaju Mandića kao vrsna crtaća a njegovi prizori Bosne lirskog su i sentimentalnog naboja jer donose autorove prizore zavičaja, djetinjstva i mladosti", dodala je.

Na izložbi su predstavljeni i radovi polaznika s radionice Naive koja je organizirana u sklopu navedene izložbe. 

Radionica je još jednom potvrdila kako umjetnost može bit nadahnuće za rađanje nove umjetnosti. Spojem i zajedničkom prezentacijom umjetničkih djela s radovima nastalim na radionici muzej je želio ukazati na značaj edukativne i didaktičke uloge koji muzeji imaju u društvu i kako su upravo radionice poticajne za razvijanje kreativnosti i pružaju svojevrstan odmak od užurbanog tempa života.

Dnevnik.ba