Europska komisija, zajedno s mnogim drugim zemljama članicama, želi zabraniti sav uvoz ruske nafte kako bi prekinula protok novca Kremlja i pritisnula Putina da okonča svoju invaziju na Ukrajinu. No mađarski lider kaže da bi ekonomija njegove zemlje bila ozbiljno oštećena ako zalihe nestanu, piše Politico.
Izgledi za brzo rješavanje sukoba s Orbanom čine se slabim. Unatoč tome, diplomati i dužnosnici u Bruxellesu rade na načinima da ga privole, a nekolicina se čak i privatno nada da će još uvijek moći postići dogovor na vrijeme za summit Europskog vijeća u ponedjeljak.
Prema ljudima upućenima u razgovore, evo nekih od opcija koje su se spominjale posljednjih dana i tjedana u pokušaju postizanja kompromisa s najtvrđim liderom EU-a:
Više vremena
Orbánova vlada je ranije rekla da će Mađarskoj trebati pet godina da prilagodi svoje energetske sustave životu bez ruske nafte. Izvorni plan sankcija Europske komisije, objavljen 4. svibnja , predviđao je zabranu za većinu zemalja članica do kraja ove godine, ali uz dodatnu godinu za Mađarsku (i Slovačku) koje nemaju izlaz na more.
Kad je Orbán odbio ovu ponudu, Komisija se vratila s još jednom: dala je Mađarskoj rok do kraja 2024. Ali ni to nije uspjelo otključati podršku Budimpešte.
Posljednjih dana ponovno se raspravljalo o ideji produženja prijelaznog roka za Mađarsku.
Više novca
Neki diplomati postali su frustrirani sve skupljim zahtjevima Mađarske za odštetom. Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó je 12. svibnja sugerirao da bi prilagodba infrastrukture cjevovoda i rafinerije njegove zemlje na neruska goriva koštala oko 700 milijuna eura.
Četiri dana kasnije cijena je narasla na između 15 i 18 milijardi eura. Time bi se, rekao je ministar, financirala “potpuna modernizacija mađarske energetske strukture” i nosila s rastućim cijenama.
EU je namijenio 2 milijarde eura za ulaganja u infrastrukturu za zemlje koje su najteže pogođene prestankom oslanjanja na ruska fosilna goriva.
Čak i ako dođe do dogovora, Mađarska se suočava s problemom u dobivanju novca, jer će to vjerojatno ovisiti o tome da će se Orbánova vlada uhvatiti u koštac s korupcijom i ponovno uspostaviti demokratske provjere i ravnoteže.
Idemo dalje bez Orbana
Mađari su ovog mjeseca izazvali bijes među ostalim zemljama članicama očito zahtijevajući potpuno izuzeće od zabrane.
Ipak, govoreći u Davosu, irski čelnik Micheál Martin sugerirao je da će EU u budućnosti možda trebati da može napredovati u pogledu sankcija bez jednoglasne podrške svih 27 članica. Za sada se diplomati protive ovoj ideji.
Kad bi 26 zemalja krenulo naprijed i zabranilo rusku naftu bez Mađarske, to bi bio štetan i vrlo javan udarac za koncept europskog jedinstva, nešto što lideri bloka visoko cijene. Činjenica o kojoj se sada otvoreno raspravlja pokazuje koliko je rasprava o sankcijama izazvala podjela.
Idemo dalje bez nafte
Druga opcija pokrenuta ranije u svibnju bila je jednostavno zaustaviti pregovore o zabrani nafte i nastaviti s ostatkom šestog paketa sankcija EU-a Rusiji. Tada bi najveća ruska banka Sberbank bila na meti, zajedno s više pojedinaca povezanih s Kremljom, propagandne kuće i promoskovske lobističke operacije.
Veliki nedostatak ovakvog pristupa je što bi to predstavljalo ozbiljan poraz za kredibilitet EU-a. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je kada je predložila “potpunu zabranu” ruske nafte da bi takav potez bio težak, ali da se mora učiniti. Sve manje od toga smatrat će se znakom kolektivne slabosti bloka.
Kirurški rez
Druga potencijalna opcija mogla bi uključivati više kirurški rez za Budimpeštu. To bi moglo uključivati dopuštanje da se ruska nafta nastavi isporučivati naftovodom. Prvobitno je von der Leyen željela da sav uvoz, cjevovodom i brodovima, bude podložan zabrani.
No, fokusiranje sankcija na gorivo koje se isporučuje brodskim putem omogućilo bi Mađarskoj bez izlaza na more da nastavi uvoziti rusku naftu putem svojih postojećih naftovodnih ruta. To je nešto što je Orbánov tim ranije tražio.
Jedno je političko pitanje koliko bi drugi lideri EU-a bili spremni dati Orbánu tako očitu pobjedu.
Jesu li blizu dogovora?
Pogledi se razlikuju, divlje.
Francusko predsjedanje Vijećem Europske unije, zajedno s nekim diplomatima i predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, i dalje smatraju da bi dogovor mogao biti postignut do summita čelnika koji počinje u ponedjeljak. U petak i nedjelju je planirano još razgovora među diplomatima, a ako postoji politička volja sve je moguće.
Mnogi drugi sumnjaju u izglede za uspjeh – uključujući von der Leyen.
Zvučala je izrazito potišteno kada je ovog tjedna za Politico rekla da ne očekuje rješenje na summitu. Sam Orbán je rekao da ne želi razgovarati o sankcijama kada sjedne sa svojim kolegama liderima EU u ponedjeljak i utora, prenosi istraga.ba.
Dnevnik.ba