Ogroman ruski napad na Ukrajinu. Osveta za američku odluku?

Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo objavilo je da je njihova protuzračna obrana oborila čak 81 rusku zračnu metu, i to:

• 30 krstarećih projektila tipa Kh-101 i Kh-555
• 4 krstareća projektila tipa Kalibr
• Jedan krstareći projektil tipa Iskander-K
• 46 borbenih dronova iranske proizvodnje tipa Shahed 161 i Shahed 136

Ukrajinska protuzračna obrana oborila je 35 od 53 ruske rakete i 46 od 47 ruskih dronova, rekao je zapovjednik zračnih snaga.

Oštećeni energetski objekti u pet regija diljem zemlje

U napadu su oštećeni energetski objekti u pet regija diljem Ukrajine, rekli su dužnosnici. Ukrajinski nacionalni operater mreže Ukrenergo objavio je da su u napadu oštećeni energetski objekti u istočnom Donjecku, jugoistočnom Zaporižju i Dnjepropetrovsku, središnjoj regiji Kirovograd i regiji Ivano-Frankivsk na zapadu.

"Danas ujutro Rusi su izveli još jedan udar na ukrajinska energetska postrojenja. To je već šesti masovni, složeni raketni i bespilotni napad na civilnu energetsku infrastrukturu od ožujka", priopćio je Ukrenergo.

Pogođene dvije termoelektrane

Rusija je od ožujka pojačala bombardiranja ukrajinske elektroenergetske infrastrukture onesposobivši većinu proizvodnje termo i hidroelektrana, uzrokujući nestanke struje i gurajući uvoz električne energije na rekordne razine.

DTEK, najveća ukrajinska privatna tvrtka za proizvodnju energije, rekla je da su tijekom napada njezine dvije termoelektrane pogođene i da je oprema "ozbiljno oštećena".

Regionalni dužnosnici izvijestili su da vatrogasci gase požare na nekoliko mjesta nakon udara. Zasad nema izvješća o žrtvama.

Osveta za odluku Amerike?

Kako navode neki ukrajinski mediji, sinoćnji napad mogao bi biti osveta za odluku SAD-a da dozvoli Ukrajini da američkim oružjem napadne mete na teritoriju Rusije.

Podsjetimo, jučer je potvrđeno da je američki predsjednik Joe Biden odobrio Ukrajini korištenje američkog oružja za ciljeve unutar Rusije, odakle se napada ukrajinski grad Harkiv, nakon što je to Kijev proteklih tjedana tražio od Washingtona, potvrdio je američki državni tajnik Antony Blinken.

Govoreći na konferenciji za novinare u Pragu nakon neformalnog sastanka šefova diplomacija zemalja članica NATO-a, Blinken nije specificirao bi li se Bidenovo odobrenje moglo proširiti i na ciljeve dublje u Rusiji.

Blinken je kazao da je potez Washingtona, koji predstavlja promjenu politike američkog predsjednika Bidena, koji je čvrsto odbijao dozvoliti Ukrajini da koristi američko oružje na ruskom teritoriju, rezultat američke strategije prilagodbe situaciji na bojištu. Sada, rekao je, Sjedinjene Američke Države reagiraju na ono što su vidjele u Harkivu i okolici.

Što je rekao Blinken?

"Tijekom proteklih nekoliko tjedana Ukrajina nam se obratila i zatražila odobrenje da koristi oružje koje im šaljemo kako bi se obranila od agresije, uključujući i od ruskih snaga koje se gomilaju na ruskoj strani granice i potom upadaju u Ukrajinu", pojasnio je Blinken.

Biden je time drugi put ove godine potiho popustio u svojoj politici o oružju koje se šalje Ukrajini. Ranije je udovoljio zahtjevima da Kijevu pošalje dalekometne projektile ATACMS. SAD je najveći dobavljač oružja za Ukrajinu, koja se suočava s ruskom invazijom od veljače 2022.

Američki dužnosnici u četvrtak su rekli da SAD i dalje neće dozvoljavati ukrajinskoj vojsci da koristi sustave ATACMS, koji imaju domet do 300 kilometara, ni drugo američko oružje velikog dometa za napade u dubini Rusije.

Dnevnik.ba