Ogroman manjak radnika u hrvatskim trgovinama: “Bez umirovljenika, studenata i stranaca ne bi funkcioniralo”

Pokazalo se, međutim, da su takve tvrdnje bile pretjerane. Nedavno je u nekim medijima objavljeno da u Hrvatskoj nedostaje oko 10 tisuća radnika u sektoru trgovine (ne samo prodavačica ili blagajnica, nego i vozača, skladištara, mesara…), a s portala Moj posao početkom godine se priopćili da je lani objavljeno više od 20.000 oglasa za poslove u djelatnosti trgovine.

Da je uistinu tako vidi se i na vratima mnogih trgovina, osobito manjih, na kojima stoje obavijesti “tražimo djelatnike”, “zapošljavamo” i slične.

Popodne nema tko rezati salamu i sir

Vidi se to ovih dana, primjerice, i u prodavaonici Konzuma u Importanne centru na Trgu Ante Starčevića, gotovo u samom središtu Zagreba, gdje na pultu sa suhomesnatim proizvodima i sirevima stoji obavijest da je taj dio trgovine u popodnevnoj smjeni zatvoren jer “nema tko raditi”.

“Znam da nedostaje jako puno radnika, a je li to baš 10 tisuća – ne znam. Znam i da tamo gdje mi imamo članove, a to su mahom veliki trgovački sustavi, zaista nedostaje velik broj radnika. Također znam da svi poslodavci u trgovini trebaju radnike. Čak sam nedavno na autocesti vidjela kamion s velikom reklamom jedne trgovine ‘Pridružite se našem timu’ i brojem telefona”, kazala nam je Zlatica Štulić, predsjednica Sinikata trgovine Hrvatske (STH).

U trgovinama radi oko 5000 umirovljenika…

Radnike su, kaže, neki poslodavci počeli nagrađivati ako dovedu novog radnika pa im daju i po 100, 200 eura ako ovi ostanu najmanje šest mjeseci. Domišljaju se raznim načinima privlačenja, što se ne tako davno činilo nezamislivim.

Manjak radnika trgovci namiruju i zapošljavanjem umirovljenika kojima Zakon o radu dozvoljava da rade pola radnog vremena. U Hrvatskoj tu mogućnost koristi tridesetak tisuća umirovljenika, a od tog broja najviše ih je upravo u trgovini. Štulić kaže – oko pet tisuća.

“Sektor trgovine funkcionira. Uz umirovljenike kontinuirano rade i studenti, agencijski radnici, stranci…”, dodaje čelnica STH-a.

… i oko 5000 stranih radnika

Ministarstvo unutarnjih poslova prošle je godine izdalo 172.499 dozvola za boravak i rad stranih državljana u Hrvatskoj. Većina ih radi u graditeljstvu te turizmu i ugostiteljstvu, a u sektoru trgovine, prema podcima MUP-a, radi njih 5126.

“Strani radnici u trgovini još uvijek su većinom iz susjednih zemalja – BiH, Srbije, Crne Gore, a sve ih je više i iz trećih, dalekih zemalja, koji uglavnom rade u skladištima, prijevozu, u tim logističkim dijelovima, a sve češće i u maloprodaji”, kaže.

Zbog nedostatka radnika neki poslodavci u trgovini morali su, kaže Štulić, posegnuti za mjerama poput skraćenog radnog tjedna ili ukidanja druge smjene.

“Doista je izazovno”, napominje.

Ne evidentiraju prekovremene sate

Logičan je zaključak da manjak radnika u trgovinama znači više posla za one koji rade? Jer očito je da kupaca (još) ne manjka.

“Naravno da ima prekovremenog rada, koji mora biti usklađen sa zakonom. Važno je reći da se radno vrijeme trgovine i radno vrijeme radnika ne poklapa u cijelosti, posebno u trgovinama gdje je potrebno obaviti i pripremu – ispeći peciva, iznijeti meso, salame. U tom dijelu radnici dolaze ranije nego što se trgovine otvaraju. U trgovinama koje funkcioniraju kako treba, raniji dolasci se moraju evidentirati kao radno vrijeme. No, mnogi radnici nam govore da dolaze ranije na posao, a da im se to ne evidentira. Ili ako se evidentira, ne stavlja im se u onu tzv. šihtericu kako bi te prekovremene sate mogli iskoristiti kao slobodne dane”, objašnjava Štulić.

“Nedopustivo je da danas netko radi za badava”

Ukratko kaže, sve što je poslodavac naložio radniku da radi duže od njegovog radnog vremena, a da nije posao u preraspodjeli ili u nejednakom rasporedu radnog vremena, mora radnicima biti plaćeno kao prekovremeni rad.

“Nedopustivo je da danas netko nekome radi za badava”, poručuje.

Vremena su se donekle promijenila pa stjecajem loše okolnosti što je u trgovini velik manjak radnika, dobra je okolnost za radnika što lakše može poslodavca koji ga zakida na plaći ili prekovremenim satima, zamijeniti boljim.

“Stariji radnici, s više godina radnog staža, koji su već dugo kod jednog poslodavca, teže će se odlučiti na takvo što. Mlađi su puno mobilniji i brže reagiraju na nepravde i idu dalje. Trgovina je inače djelatnost u kojoj se ljudi često zapošljavaju dok, kako kažu, ne nađu nešto bolje”, kaže čelnica STH.

Jedan radnik sada radi posao za više njih

Sve u svemu, situacija se ipak doima boljom nego ranije.

“Radnicima je bolje, analize pokazuju da prometi u trgovinama rastu, nema otpuštanja, nema ni odlazaka naših građana u kupovinu u inozemstvo. Čak kažu da sada k nama dolaze iz Mađarske, Srbije i BiH. Problem je što zbog manjka ljudi radnik sada radi posao koji je ranije radilo više njih u istom radnom vremenu. No, neradna nedjelja i blagdani, kao i petodnevni radni tjedan mogu pridonijeti tomu da se više ljudi želi zaposliti. Naravno, uz povećanje plaća”, zaključila je Štulić.

Dnevnik.ba