- Nema sumnje da će globalna energetska kriza u sjevernoj hemisferi trajati do proljeća. Znači, mi u BiH imat ćemo rast cijena struje, plina, nafte... Očekivani ekonomski rast u našoj državi je 3%, a u svijetu 4,7 - kaže Čavalić.
- Bosna i Hercegovina je u razdoblju siječanj – studeni 2021. izvezla robe u vrijednosti 12,892 milijarde konvertibilnih maraka što je za 34,8 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ono što je dobro jest to što možemo očekivati novi rast izvoza. Podsjećam da je izvoz u 2021. bio rekordan, čak bolji od pretpandemijske 2019. Rezultat je to promjena na geopolitičkom planu, brodski promet bio je otežan, Eu se zbog toga okrenu tržištima u svom dvorištu - ističe Čavalić.
Smatra da se u izbornoj godini ne mogu očekivati nužni reformski procesi. Inače, pred vlastima je niz zadataka koje bi trebalo riješiti kako bi se s bolje startne pozicije krenulo u proces nastavka oporavka. A oporavak bilježi i industrija.
Tako ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u BiH u studenome 2021. u usporedbi s listopadom ove godine bilježi rast za 0,3 posto, dok je u odnosu na studeni prošle godine porasla za 6,7 posto.
U studenome u odnosu na prethodni mjesec ove godine proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju je veća za 5,8 posto, proizvodnja kapitalnih proizvoda za 4,8 posto, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,1 posto, proizvodnja intermedijarnih proizvoda veća je za 1,5 posto, dok je proizvodnja energije manja za 1,1 posto.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, na godišnjoj razini (u studenome ove u odnosu na studeni prošle godine) proizvodnja kapitalnih proizvoda je veća za 19,2 posto, intermedijarnih proizvoda za 10,2 posto, netrajnih proizvoda za 6,2 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju veća je za 3,4 posto, dok je proizvodnja energije manja za 1,8 posto. Sve ovo se održava i na tržište rada u Bosni i Hercegovini koje također bilježi oporavak, odnosno rast broja zaposlenih.
Rastu i izravne strane investicije, a zbog navedenog postoji realna mogućnost da i ove godine domaće gospodarstvo pokaže rast u svim bitnim sektorima. No, za nastavak snažnijeg oporavka potrebno je da nadležne institucije na svim razinama fokus usmjere na nužne reformske procese kojima će olakšati daljnja ulaganja i realizaciju poslovnih ideja.
Dnevnik.ba