U knjizi su objavljeni odabrani dokumenti koji otkrivaju metode rada jugoslavenske Službe državne sigurnosti (SDS), razmjere obavještajne i protuobavještajne djelatnosti prema gastarbajterima iz Hrvatske, ali i iz drugih republika bivše Jugoslavije u razdoblju od 1977. do 1990, prenosi Hina.
HDA naglašava da je kao i u prijašnjem razdoblju, djelatnost SDS-a bila saznavanje informacija o aktivnostima tzv. „neprijateljske” emigracije u inozemstvu, planiranim akcijama u zemlji te povezivanju gastarbajtera s tom emigracijom i stranim obavještajnim službama.
No, u fokus jugoslavenskih komunističkih vlasti i njezinih službi sve je više dolazila i druga generacija, tj. djeca koja su se iselila k roditeljima iz Hrvatske/Jugoslavije, odnosno djeca rođena u zemljama u koje su njihovi roditelji iselili zbog posla.
U tom su kontekstu jugoslavenske vlasti često poduzimali mjere kojima bi se umanjili učinci integracije i asimilacije radnika i članova njihovih obitelji u zemljama iseljavanja. Posebnu pažnju jugoslavenska Služba državne sigurnosti posvećuje i reakcijama među političkom emigracijom i gastarbajterima na stanje u Jugoslaviji nakon smrti Josipa Broza Tita, ističe HDA.
Pozornost se usredotočuje i na emigrantske reakcije na događaje na Kosovu početkom 1980-ih, aktivnosti albanske emigracije te procjenama o povezanosti i planiranju zajedničkih protujugoslavenskih akcija albanske i hrvatske političke emigracije.
SDS prati i aktivnosti iz svakodnevnog društvenog života gastarbajtera, mjesta njihova okupljanja i ostvarivanja kontakata s drugim gastarbajterima, pripadnicima političke emigracije i stranim državljanima, a to su uglavnom gradilišta, tvornice i druga radna mjesta, gostionice, restorani, sportski i kulturni događaji, napominje HDA
SDS prati i prihvaćanje stranoga državljanstva, sklapanje brakova sa stranim državljanima, čitanje emigrantskog tiska, uporabu simbola na osnovi kojih se procjenjivalo njihovo projugoslavensko ili protujugoslavensko djelovanje.
Autor je u ranijoj knjizi "Gastarbajteri pod nadzorom Službe državne sigurnosti - Odabrani dokumenti (1963.-1977.)" okupio neobjavljene dokumente iz navedenog razdoblja, koji također otkrivaju metode rada jugoslavenske Službe državne sigurnosti te razmjere obavještajne i protuobavještajne djelatnosti prema gastarbajterima iz Hrvatske i iz drugih jugoslavenskih republika.
Nenad Bukvić diplomirao je povijest i arhivistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 2017. na Hrvatskim studijima.
Zaposlen je u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, a trenutno obnaša funkciju pomoćnika direktora za digitalne usluge i razvoj. Predmet njegovog znanstvenog interesa su arhivska teorija i praksa, kao i hrvatska povijest u razdoblju socijalizma, posebice povijest institucija, kulturna povijest, migracije i hrvatsko iseljeništvo.
Autor je monografije Iluzija demokracije: Hrvatski sabor u prvim godinama komunističke Hrvatske (1945.-1953.).
Dnevnik.ba