Novalić u novogodišnjem raspoloženju: Najavljuje rast plaća i mirovina...

Novalić smatra da korijen problema, oko situacije s električnom energijom, seže u daleku 2006. godinu, kada je prihvaćena europska politika slobodnog energetskog tržišta.

- Prihvatili smo tržište i deregulaciju tržišta struje i tu ugradili i usvojili svoje zakone i ispod toga podzakonske akte, sve do elektroprivreda koje su odbacile svoje pravilnike, način formiranja cijena kad je u pitanju snabdijevanje privrede. To je išlo na slobodno tržište. Moralo se ravnati prema burzi, a burza za jugoistočnu Europu je mađarski HUDEX. I to je zakonska regulativa. Ove godine svjedoci ste da je na HUDEX-u i na svim drugim burzama struja poskupila za 300-400 posto. To znači da je struja s 50-55 eura, na koliko se bila ustabilila zadnjih par godina, skočila na 200-300 eura. I to je ispao problem. Znači Elektroprivreda nije imala pravo potpisivati ugovore po 55, ako ima ponudu koju može odmah prodati, u roku od 15 minuta, za 200 eura i ostvariti vrlo velike profite, odnosno nenanijeti štetu Elektroprivredi - kazao je Novalić.

Navodi da je s druge strane, struja resurs, odnosno input u naše gospodartvo, koja ne spada u red bogatih privreda, kao i da naše stanovništvo ne spada u red bogatih i ne bi podnijelo tako drastičnu promjenu cijene.

- Zamislite da firma koja ima 50.000 mjesečno, ona bi odjednom imala 200. Znači to nije moguće. I pomnožite sa 12 mjeseci i vidite da ta firma mora zatvoriti vrata. I u tom smislu se našlo rješenje da promijenimo Zakon. Jedino moguće rješenje. Niti je Elektroprivreda niti Vlada FBiH smjela donijeti bilo kakvu protuzakonitu odluku, jer zašto donosimo Zakone. I došlo je do Parlamenta - izjavjio je Novalić.

Kaže da će Vlada apsolutno poštovati odluke Parlamenta, kakve god da one budu.

- Vlada će biti na stanovištu da nema drastičnog povećanja za privredu i da nema povećanja za stanovništvo. To znači da povećanje za privredu ne treba da bude u nekim procentima većim od 10-20-25 posto.  To je moje mišljenje mada moramo sačekati odluku Vlade pa da kažemo koji je to procenat, ali nikako 300-400 posto.

Na pitanje tko će u tom slučaju snositi gubitke EP BiH, Novalić je odgovorio da EP BiH svojom odlukom ne bi trebali  gurnuti u minus jer onda se također ugrožavamo.

- Za godinu dana neće imati struje pa ćemo je svi morati kupovati sa HUDEX-a koja je četiri puta skuplja. Znači godi nam ova nezavisnost, godi nam to što mi imamo svoje resurse struje jer možemo se spasiti od te globalne pošasti povećanja struje, tako velikog povećanja. Ali ne smijemo izazvati ni gubitak EP BiH jer smo, da bi riješili pitanje rudara, povećali cijenu ugljena za 20 posto - izjavio je  Premijer FBiH. 

Navodi da će u svakom slučaju nastojati da minimiziraju štetu, i ukoliko ona bude toliko izvjesna, onda ćemo mi skratiti rok djelovanja ove pogodbe.

Tvrdi da domaće stanovništvo i mali biznisi to neće izmirivati.

Kada je riječ o povećanju plaća i mirovina Novalić kaže da će u narednoj godini mirovine rasti, odnosno da će se,  u skladu sa Zakonom, redovno usklađivati i izvanredno povećati.

- To su dva različita člana. Član koji govori o redovnom povećanju, on prinuđuje, uvjetuje da Vlada poveća mirovine, uključujući rast GDP-a i rast cijena. Pa se to sve dijeli sa dva i to će biti oko pet posto. Znači imamo već sada jasno da nam je GDP rastao pet posto, a i cijene su, nažalost, rasle 5,2 posto. To kad se dvoje sabere i podijeli s dva dobijete pet posto. I to je gotovo sigurno jer je godina istekla. Ali jedan drugi član, član 80, kaže da Vlada može povećati mirovine i izvanredno, ako prilike to zahtijevaju. A prilike su nikad bolje, odnosno nikad nismo više prinuđeni. Imamo rast cijena, ali s druge strane imamo rast ekonomije - kazao je Novalić. 

Ipak navodi da u povećanju mirovina ima jedna prepreka, koja se nalazi u sadašnjem Zakonu.

- Niko nije mogao kad smo donosili 2018. Zakon predvidjeti da će postati ovakva eskalacija kao što je covid, koja je izazvala pad ekonomije u prošloj godini. I u tom članu stoji da naša ekonomija mora rasti najmanje dvije godine zaredom da bismo izvanredno usklađivali. I mi bismo sad, u dogovoru s umirovljenicima, dali smo već na Parlament izmjenu Zakona u tom članu gdje kažemo ne treba dvije nego jedna, a ta jedna je ova godina gdje smo činjenično imali rast. To nam omogućava da dva puta povećamo mirovine i ako se izmijeni Zakon u tom pravcu to će biti dva puta, ako se ne izmijeni garantirana izmjena je jedna - kazao je Novalić.

Pojašnjava da je najniža plaća u FBiH i danas bila predmet na Vladi.

- Mi smo dugo čekali da se usvoji Zakon o doprinosima i Zakon o dohotku koji radikalno smanjuje obveze. I onda omogućuje da mi povećamo najnižu platu. Ne malo, nego čak s 400 na 700. Ali Zakon nije usvojen. I mi definitivno ulazimo u novu godinu i besmisleno je da čekamo hoće li i kada biti usvojen. Mi smo onda donijeli danas Uredbu o povećanju najniže plaće koja je unutar sadašnjeg Zakona o doprinosima i dohotku i ona je 543 KM, znači 55 posto od prosječnog osobnog dohotka u Federaciji. Bilo je obećanje da će biti 700, u slučaju da se usvoji novi Zakon. Ako se on usvoji u siječnju, tad će plaća odmah sljedeći mjesec biti pomjerena na 700 KM - kazao je Novalić.

Novalić ističe da u otvorenoj tržišnoj ekonomiji država može samo na dva načina djelovati - tako što će robnim rezervama sve što je poskupilo isturiti na tržište i radikalno oboriti cijene toga što je jako poskupilo.

- Mi se spremamo da 40.000 tona žita koje se pretvara u kruh u sljedećoj godini isturimo na tržište po cijenama koje su bile prije ove krize. Već znate da je na snazi ograničenje cijena 17 grupa proizvoda, to je preko 500 proizvoda, ograničenja marže na osam posto. Ne možemo ograničiti inputnu cijenu ako soja raste negdje u Brazilu. I imamo ograničenje na naftu. Imamo ograničenje marže šest posto u veleprodaji i 25 u maloprodaji. Bila je dvostruko veća prije ovoga. I spremamo se na ograničenje električne energije. To je sve što Vlada može na jedan zakonski način uraditi. Ona ne može zabraniti rast. To više nije demokracija. To je s druge strane onda povezano s nestašicom navodi premijer FBiH.

Na pitanje o formiranju entitetske Uprava za neizravno oporezivanje, Novalić  kaže da FBiH ni na kakav način ne želi u tome sudjelovati.

- Pa čak i na poziv MMF-a da o tome raspravljamo mi smo apstinirali jer će se protumačiti da Federacija nešto pregovara oko demontiranja ili disolucije Uprave za neizravnooporezivanje. Ja uopće ne znam, ni teoretski ni praktično, kako se to može uraditi jer UNO ubire poreze na granici i ubire ih na unutrarnjem ekonomskom prostoru. Znači mora biti ograničen ekonomski prostor i mora postojati granica. Ne možete to uraditi ukoliko postoji granica BiH, tu ima i Federacija, uvoz se uopće ne mora odvijati na RS, čak ni te robe koja će završiti u RS-u. S druge strane, ako roba uđe u RS kako će onda biti konzumirana u FBiH, ako je plaćen porez samo tamo. Znači to nije izvodivo ako ne bi bile definirane neke stvari - kazao je Novalić.

Ističe da nisu imali razgovore s Vladom RS-a o tome, te da sve "takve teme potpuno odbacuje". 

Za pad stranih investicija Novalić navodi da za to kriva politička situacija.

- Ako ne riješimo pitanje sigurnosti tih investicija koje čini mi se, sad iz ove kože, samo ako budemo išli prema NATO-u i ušli u NATO, to bi bila jedina garancija sigurnosti investitorima na ovoj teritoriji jer oni to tako vide. Ne vidim na kakav drugi način možemo, osim ako ne bismo vršili neki atraktivan i agresivan program poticanja stranih investicija. Nismo na tom stanovištu. Moram reći da je struktura naših investicija pet milijardi na godinu. Struktura je 90 posto domaći investitori i 10 posto strani. I to je tako 20 godina. I pokazuje nevjerojatnu stabilnost. To je izravno refleksija političke krize, ali vidimo da domaći investitori ne apstiniraju od toga. Oni znaju kako se živi s krizom, nastali su na krizi. Strani investitori apstiniraju i jedini je način da ih privučemo neka mnogo veća poruka da ćemo biti stabilna zemlja - kazao je Novalić.

Premijer FBiH navodi da itekako imamo razvojne projekte da ponudimo investitorima "od otpada, hidrocentrala do svih tih koji su teški desetine milijardi eura".

- Ali ovog momenta nismo atraktivni za njih, osim možda u nekoj financijskoj sferi. Financijski sektor već je  praktično 92 posto preuzet od stranih u faktoru osiguranja i u proizvodima i produkcijama koje su na neki način monopolizirane, kao što je proizvodnja cementa ili slično. Mi bi željeli mnogo više da je u industriji, u prerađivačkoj industriji, u industriji 4.0 generacije, soft industrijama, ali moramo priznati da ne možemo još uvijek računati na to jer ne spadamo u red zemalja koje su sigurne iz vidika kapitala - navodi Novalić.

Kako zadržati mlade ljude u BiH, Novalić smatra najtežim pitanjem. 

- Nimalo nam utjehu ne predstavlja to što taj problem imaju svi u jugoistočnoj Europi. Ali to nas ne vadi. Nama odoše naši mladi ljudi. Mi, prije svega, imali smo plan uvesti ministarstvo mladih kako bismo proračunski stavili prilično dovoljno novca na raspolaganje da se rješavaju pitanja mladih. Međutim, u nedostatku tog ministarstva mi redovito izdvajamo 30-ak milijuna godišnje na subvencioniranje stanova na vrlo dug period i na malu kamatu. Drugo, redovito u svim našim programima zapošljavanja postoji zapošljavanje mladih i to otvaramo dokle god ima potreba. S druge strane, evo sad smo donijeli dva zakona, jedan je za djecu s posebnim potrebama, tiče se programa prema djeci koja također spadaju u mlade i zakon na Vladi FBiH je usvojen, a današnji proračun je prepoznao na godišnjem nivou 65 milijuna maraka za dječji doplatak. To je za 85 tisuća djece definitivno kraj agonije koja se događa po kantonima - kazao je Novalić.

Premijer  je na kraju pojasnio razloge  zašto je Fiskalno vijeće odbilo sastanak s MMF-om.

- MMF je nesmotreno poslao nama zahtjev da pregovaramo o opasnostima disolucije UNO-a. RS naravno ne želi da mu se neko miješa, čak i ako ima namjeru da ide u tu disoluciju, a Federacija ne želi da bude za stolom bilo kakvih razgovora i pregovora oko te disolucije. Iako tvrdimo, i mi smo naknadno poslali pismo MMF-u, nama ste vi potrebni, ako ništa kao tehnička pomoć. Realno nam, u financijskom smislu, u Federaciji nisu tako potrebni. Ali kao tehnička pomoć su potrebni. Mi njih svakako trebamo, a njihovo prisustvo povećava ovaj efekt sigurnosti - zaključio je Premijer FBiH u intervjuu za Federalnu TV.

Dnevnik.ba