Njemačka sprema pakt protiv migracija, posljedice bi mogla osjetiti i Hrvatska

Predsjednik najjače oporbene stranke Friedrich Merz je zapravo htio razgovarati o stacioniranju krstarećih raketa u Njemačkoj, o čemu kancelar, po Merzovom mišljenju, nije dovoljno informirao javnost. No onda se dogodio Solingen i teroristički napad s tri ubijene osobe čiji je počinitelj, prema sadašnjem stanju istrage, bio jedan sirijski izbjeglica koji zapravo uopće nije smio biti u Njemačkoj, piše Deutsche Welle.

Dano obećanje

Vođa Kršćansko-demokratske unije (CDU) je odmah nakon napada u petak navečer (23. kolovoza) na stranačkoj internetskoj stranici objavio ljutiti pamflet u kojem je zatražio niz mjera kojima bi se uvelo reda u migracije koju, kako je rekao, aktualna socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada kancelara Olafa Scholza više nema pod kontrolom.

Već u tom tekstu je između ostalog zatražio trajno uvođenje kontrola na granicama, zaustavljanje primanja izbjeglica iz Sirije i Afganistana i protjerivanje onih koji ne bi smjeli biti u Njemačkoj čak i u potencijalno opasne zemlje poput Sirije i Afganistana. “Mi želimo ništa više ni manje nego da kancelar slijedi obećanje koje je dao u prisezi prilikom stupanja na dužnost, a to je da učini sve kako bi zaštitio njemački narod”, poručio je Merz prije sastanka.

Nakon jednosatnog “radnog doručka” u kancelarskom uredu i Scholz i Merz su se razišli bez da su novinarima objavili o čemu su pričali i jesu li se oko ičega dogovorili. Ubrzo nakon toga Merz je za poslijepodne sazvao konferenciju za novinare akreditirane u Berlinu. Njima je objasnio koje je zahtjeve za mjere koje bi umirile građane predložio Scholzu.

Merz i Unija CDU/CSU traže, pored već spomenutog zaustavljanja primanja izbjeglica iz Sirije i Afganistana, i učinkovitije provođenje deportacija onih kojima je azil odbijen ili su se ogriješili o zakon. I to u zemlje poput Sirije i Afganistana s kojima ne postoje odgovarajući sporazumi. Merz također traži dosljedno vraćanje izbjeglica s njemačke granice u zemlje u kojima su kročile u Europsku uniju. To se prije svega odnosi na Bugarsku, Grčku i Italiju ali moguće i na Hrvatsku. Njemačka mora, ako bude potrebno, proglasiti „nacionalno izvanredno stanje” kako bi se eventualno poništili EU zakoni i izbjeglice vratile u zemlju ulaska shodno Dublinskom sporazumu, odlučan je Merz.

Nadolazeći izbori

On je od kancelara zatražio da već na prvoj sjednici Bundestaga nakon ljetne pauze 9. rujna bude odlučeno o ovim mjerama. I to ne po koalicijskom ključu sadašnje vlade, nego zajedničkim snagama Unije CDU/CSU i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), stranke kancelara Scholza. “Zajednički raspolažemo s dovoljno glasova”, rekao je Merz.

Scholz je rekao kako mu treba nekoliko dana “da razmisli” o Merzovoj ponudi. No analitičari već sad naglašavaju da bi Scholzovo pristajanje na suradnju s oporbom i otpuštanje koalicijske stege za zastupnike stranaka vladajuće koalicije značilo gotovo siguran raspad aktualne vlade koja je ionako zbog čestih svađa na rubu raspada.

Politički Berlin je Merzovu inicijativu smjestio u aktualni kontekst predstojećih izbora u istočnonjemačkim saveznim pokrajinama Saska i Tiringija gdje desničarsko-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) uvjerljivo vodi u ispitivanjima javnog mnijenja. Teroristički napad u Solingenu je, prema procjenama njemačkih medija, gotovo sigurno povećao izglede AfD-a koji se prije svega profilira kroz svoju antiuseljeničku politiku i već odavno traži protjerivanje izbjeglica i zatvaranje granica.

Strankama vladajuće koalicije u ovim saveznim pokrajinama čak prijeti ispadanje iz parlamenata što bi, po ocjenama mnogih u Berlinu, rezultiralo i raspadom savezne vlade. CDU se u Saskoj bori za očuvanje vodeće pozicije a u Tiringiji je čak spreman surađivati s ljevičarima iz novoosnovane stranke Pokret Sahra Wagenknecht samo kako bi spriječio formiranje vlade na čelu s AfD-om. Ovim akcijama Merz, a i Scholz koji je najavio kako je „otvoren za suradnju koja bi pomogla u rješavanju situacije”, žele očito pet do dvanaest oduzeti vodeću riječ AfD-u po pitanju migracija.

Merzova politička aktivnost se povezuje i sa skorašnjom odlukom o tomu tko bi trebao biti kancelarski kandidat Unije CDU/CSU na izborima sljedeće godine. Merz je kandidat s najviše izgleda ali ne i jedni.

Dnevnik.ba