Nestašica liječnika u Sarajevu: Čekaonice pune, u ambulantama manjak. Nema pedijatara, pulmologa...

Kašalj, začepljen nos, sekret – dovoljan razlog roditelju da dijete odvede liječniku kako bi dobio savjet ili terapiju. No kada odete u jedan od nekoliko sarajevskih domova zdravlja, što je iskustvo potpisnika ovih redova, zateknete priličnu gužvu u čekaonici školskog dispanzera, piše Al Jazeera.

Jedna majka s djetetom čeka uputnicu za hitu snimku, nekoliko roditelja (sa ili bez djece) došlo je po ispričnice, nas nekoliko je bilo sa sličnim simptomima. Iako je bilo prije podne, zatekli smo se u neugodnoj situaciji – samo jedna liječnica je radila prvu smjenu.

Kaže da je dugo tako, da je dan ranije imala jako puno pacijenata i kako ne zna kako će se situacija dalje razvijati. Govori kako je brine, kao i mnoge roditelje, priča o prebacivanju djece školskog uzrasta, dakle od šest - sedam godina, na obiteljsku medicinu zbog velikih gužvi, malog broja liječnika i nerazumijevanja starijih pacijenata.

Direktor Javne ustanove Domovi zdravlja Kantona Sarajevo Abel Baltić ukazuje na činjenicu kako trenutno ima 30 pedijatara u ovoj ustanovi i da su posljednju liječnicu ove specijalizacije primili prije pola godine.

– Imamo odobrenje za prijem još tri pedijatra i stalno nam je otvoren natječaj, ali tog kadra nema. Problem je što se zakasnilo s reakcijom, ja sam upozoravao na ovaj problem prije šest-sedam godina. Tadašnje rukovodstvo nije imalo razumijevanja, odnosno nisu se slagali s mojom procjenom – govori Baltić na početku razgovora za Al Jazeeru.

Ističe kako je za godinu dana, otkako je on na čelu Domova zdravlja KS, zaposleno 47 liječnika opće prakse i 45 specijalizanata, ali kako to i dalje nije dovoljno.

– Podsjećam kako školovanje liječnika traje šest godina, specijalizacija još četiri godine – dakle obrazovanje takvog kadra traje od šest do 10 godina. Moralo se mnogo ranije reagirati. Čak i s ovoliko novozaposlenih, dakle ukupno 92 liječnika , mi i dalje imamo manjak stručnog kadra i to dovoljno pokazuje u kolikom smo bili problemu koji je i dalje prisutan.

Objašnjava da se trenutno snalaze tako što, između ostalog, pokušavaju zadržati liječnike koji trebaju ići u mirovinu, a dobrog su zdravlja.

– Njih molimo za pomoć kako bi premostili problematični period, a tu je naravno i prekovremeni rad kako bi ispunili našu osnovnu zadaću – pružanje zdravstvene pomoći sugrađanima – dodaje Baltić.

Direktor JU Domovi zdravlja KS ističe kako je prije 20 i više godina europskim kalendarom specijalizacije ukinuta specijalizacija školske medicine, a samim time i u BiH.

– Slijedom događaja ukinuto je i kod nas jer se procijenilo da uvođenjem obiteljske medicine djeca starija od sedam godina trebaju biti registrirana u timove obiteljske medicine, a da se pedijatri bave djecom do sedam godina.

Mi imamo još uvijek nekoliko liječnike specijalizacije školske medicine koji nisu otišli u mirovinu, ali će to uraditi u sljedećih godinu dana, a nemamo mogućnost školovati nove kadrove. Sada radimo blagi prijelaz, da djeca starija od sedam godina budu prebačena specijalistima obiteljske medicine – govori sugovornik Al Jazeere.

Dodaje kako liječnici tijekom svog školovanja imaju dio pedijatrije obavezan, „tako da to sa stručne strane nije neki problem“.

– Potrebno je ljudima, roditeljima objasniti da su to kolege koje su savršeno dobro educirane i obučene za brigu njihove djece. Nećemo to još tražiti kako ne bi naišli na otpor, ali nigdje u Europi, u svijetu se ta djeca ne liječe kod pedijatara i ne postoji specijalizacija školske medicine.

Povlači se potom pitanja različitih generacija u istim čekaonicama. Odgovor na to su posebne čekaonice za osobe sa zaraznim bolestima, ali i povratak sustava zakazivanja termina kod liječnika.

– Kako bi to riješili kvalitetno, moramo popuniti timove obiteljske medicine i pokrenuti sustav zakazivanja. Zbog nedostatka kadra i pandemije koronavirusa još uvijek ‘gasimo vatru’, žargonski rečeno. Još nismo došli u situaciju da se možemo baviti obiteljskom medicinom na način da to bude prava obiteljska medicina, s terminima zakazivanja posjeta liječniku i tada bi bilo jedna ili dvije osobe u čekaonici. To je pravo rješenje – ističe Baltić.

Period vrhunca pandemije koronavirusa je jako potresao zdravstveni sustav. Sugovornik Al Jazeere ukazuje kako je bilo 85 liječničkih mjesta više, te kako su imali i do 60.000 pregleda dnevno. Kako kaže, za sedam dana bi pregledali cijelo Sarajevo…

– To je sada na nekih 15.000, idemo ka stabilizaciji i puno je bolje nego što je bilo. No, još se to slabo vidi, bili smo u velikom problemu koji još uvijek ispravljamo. Imamo stalno otvoren natječaj za pedijatre, za pulmologa, tih ljudi nema, a prvi specijalizanti se vraćaju sa specijalizacije u drugoj polovini sljedeće godine – navodi direktor.

– Upoznat sam sa nedostatkom medicinskog kadra u svim JZU, pa tako i u JU DZ Sarajevo. I to traje također duže od desetljeća i pol. Samo u vrijeme mog mandata, za 18 mjeseci, mi smo u JU DZ zaposlili preko 60 mladih liječnika i više desetaka srednjeg medicinskog osoblja. Dakle, radimo i za ono proteklo desetljeće i pol. I dalje ćemo tako nastaviti – rekao je županijski ministar zdravstva Haris Vranić.

Dnevnik.ba