Prema podacima federalnog Ministarstva trgovine, u protekloj godini najviše je poskupjelo ulje, krumpir, piletina i maslac. Od travnja prošle godine na snazi je odluka Federalne vlade da marža u veleprodaji ne smije prelaziti maksimalnu visinu od 6 posto, a u maloprodaji od 8 posto na nabavnu cijenu. Zbog toga su inspektori imali pune ruke posla, no kažu, kako cijene osnovnih životnih namirnica ovise u najvećoj mjeri od zemlje u kojima se one proizvode.
“Za 11 mjeseci smo utvrdili da povećanje cijena osnovnih životnih namirnica nije iz povećanja marži, sve to diktiraju nabavne cijene s vanjskog tržišta. Većina naših firmi je okrenuta prema uvozu jer domaća proizvodnja u ovom trenutku ne može da prati potražnju u našoj zemlji”, ističe Elmir Ramić, glavni federalni tržišni inspektor.
Sva predviđanja govore kako će cijene osnovnih životnih namirnica nastaviti trend rasta i u ovoj godini. U federalnoj Vladi ističu kako su u proračunu za ovu godinu povećali iznos sredstava za poljoprivredu i robne rezerve.
“Povećavamo poljoprivredu. Prebacujemo preko 100 milijuna jer vidimo da zavisimo od hrane, a hrana je nešto što trebamo sebi osigurati u što većem postotku. Vidjeli smo da cijene divljaju kod nas i u svijetu i onda smo predvidjeli 20 milijuna u robnim rezervama za cijene brašna i ulja i drugih”, kaže federalni premijer Fadil Novalić.
Aktivisti za zaštitu potrošača mišljenja su kako odluka o ograničavanju marže nije dala značajne efekte. Rast cijena osnovnih životnih namirnica može se obuzdati samo ulaganjem u proizvodnju domaće hrane.
“Ovo stanje se ne može promijeniti mjerama preko noći. Nama nedostaje strategija financiranja domaće proizvodnje hrane, poljoprivrede itd. Mi se trebamo baviti subvencijama potrošačke korpe, kako je smanjiti”, naglašava Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača “Futura” iz Mostara.
Da je ulaganje u poljoprivredu i vlastitu hranu jedno od glavnih rješenja za ovu problematiku, suglasni su i ekonomisti.
“Osnovni problem nije riješen i neće biti riješen, a mogu da ograničavaju maržu koliko god hoće, samo mogu da dovedu do nestašica, jer i onaj trgovac, ako mu potpuno eliminira maržu, što bi on stavljao na rafove te proizvode. Onda će da stavi one proizvode gdje ima zaradu”, navodi ekonomska analitičarska Svetlana Cenić.
Bosna i Hercegovina se još nalazi u recesiji zbog pandemije koronavirusa. Svjetska banka predviđa u BiH u ovoj godini rast BDP-a za oko četiri posto, a iz ove organizacije i dalje pozivaju na žurnost provođenja prijeko potrebnih strukturalnih reformi, piše BHRT.
Dnevnik.ba