StoryEditor
kulturna diskriminacija

Napadi na federalnu ministricu Sanju Vlaisavljević kako bi se prikrilo višegodišnju diskriminaciju

Piše desk  /  17.08.2024., 20:02h

Prema podacima koje su Večernjem listu ustupili iz Federalnoga ministarstva kojemu je na čelu ministrica Vlaisavljević, od ukupno odobrenih iznosa u 2020. godini, Sarajevo je dobilo 397.000 maraka, a Mostar, odnosno institucije smještene u ovome gradu 192.000 maraka. Riječ je također o upola manjem iznosu.

Federalno ministarstvo kulture i sporta, na čijem je čelu ministrica Sanja Vlaisavljević, objavilo je prije nekoliko dana raspored potpore institucijama kulture i znanosti od značaja u Federaciji BiH, nakon čega su uslijedili pritisci dijela kulturnih djelatnika. Uglavnom iz Sarajeva. Slično kao što su nedavno prosvjedovali filmadžije koji su se obratili premijeru Federacije BiH Nerminu Nikšiću. Glavne poruke “kulturnjaka” i filmskih djelatnika svodile su se na isto – “diskriminaciju elitne kulture, Sarajeva”…, a katkada su sijevnule i ocjene kako je riječ o udaru na Bošnjake. No, kada se s velikih riječi prijeđe na svijet brojki, onda se jedino može izvući zaključak kako je riječ o hajci tipa “Držite lopova” kako se ne bi rasvijetlila prava istina, piše Večernji list.

Obmana i spin

A istina je posve drukčija od onoga što plasiraju “kulturnjaci”, među kojima je i Dino Mustafić, aktualni ravnatelj Narodnog pozorišta u Sarajevu. Naime, u posljednjih pet godina institucijama s područja Sarajeva iz ovoga ministarstva raspodijeljeno je 2,042.500 maraka, a institucijama iz Mostara otišle su 902.000 maraka. Riječ je o razlici od 2,2 puta u korist glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Pri tome uopće u raspodjelu novca nisu uzete sredine Tuzla, Zenica, Bihać…, pa bi razlika bila još drastičnija. Istina je da je ove godine s 298.000 maraka raspoređenih u Hercegovinu, a valja reći kako nije riječ samo o “ekskluzivno” hrvatskim institucijama, Mostar prvi put preskočio Sarajevo, koje je dobilo 249.000 maraka, no to je u ukupnom odnosu tek malo popravilo diskriminaciju koja se godinama pravi prema ovome dijelu Federacije BiH. Koji jednako kao i drugi dijelovi jedino ima “legitimno” pravo plaćanja poreza.

Prema podacima koje su Večernjem listu ustupili iz Federalnoga ministarstva kojemu je na čelu ministrica Vlaisavljević, od ukupno odobrenih iznosa u 2020. godini, Sarajevo je dobilo 397.000 maraka, a Mostar, odnosno institucije smještene u ovome gradu 192.000 maraka. Riječ je također o upola manjem iznosu. U sljedećoj godini razlika je otišla na tri puta. Institucijama u glavnome gradu stiglo je 462.500 maraka, dok je pak južno od Ivana pristiglo 150.000 maraka. U 2022. je došlo do ponižavajućeg kresanja svega što kulturno diše u Mostaru. Odobreno je tek 116.000 maraka, a istodobno Sarajevu 476.000 KM, što je 4,1 puta više.

No, tada institucije iz Mostara nisu stvarale pobunu, iako su morale jer se radilo doslovno o pljački sredstava koja su trebali dobiti. U 2023. godini razlika se nešto smanjuje, no svejedno je i dalje drastična. Tada je 458.000 maraka opet završilo u blagajnama sarajevskih institucija, a u mostarskim 146.000 maraka. U pet godina iz federalnoga proračuna davane su potpore za 16 institucija iz Sarajeva odnosno za šest iz Mostara. Najviše novca u pet godina dobilo je Narodno pozorište Sarajevo. Riječ je o 574.500 maraka. I to, riječ je o potpori za aktivnosti u povodu obilježavanja 100 godina rada ove kazališne kuće. Za sličnu aktivnost sljedeće, 2022. godine izdvojeno je dvostruko više novca – 20.000 maraka, a sljedeće godine 100.000 KM za unaprjeđenje programskih aktivnosti Opere i baleta. Plaćani su i računi za obnovu i rekonstrukciju, jačanje “resursnih” kapaciteta ustanove.

Potpuni nesrazmjer

Njihov mostarski pandan Hrvatsko narodno kazalište u posljednjih pet godina dobiva po 100.000 maraka i to je jedina ustanova kulture kod Hrvata koja je imala stalnu potporu. Zemaljski muzej BiH je u pet godina dobio 388.500 maraka, a ove godine nisu izdvojena sredstva za tu instituciju kojoj bi država morala biti osnivač, no to nije slučaj. I Muzej pokojnog bošnjačkog čelnika Alije Izetbegovića je 2020. dobio 10.000 maraka za “Inovativni multimedijalni pristup”. Za Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH, kojoj također država nije osnivač, izdvojeno je 145.000 maraka u pet godina, a za Historijski muzej 260.000 maraka, dok Umjetnička galerija BiH dobiva 296.000 KM. ANU BiH je iz federalnog proračuna otišlo 127.000 maraka, a Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH iznos od 245.000 maraka. Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH je u tome razdoblju dobila 66.000 maraka. Sarajevska filharmonija inkasirala je 98.000 maraka, a Rijaset islamske zajednice 31.000 maraka. Bosanski muzej sjećanja dobio je 10.000 maraka, a Muzička akademija Univerziteta Sarajevo 15.000 KM. Istodobno, Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH dobila je 46.000 KM u pet godina, a Sveučilište u Mostaru 235.000 maraka. Narodnom pozorištu Mostar otišlo je 50.000 maraka.

09. rujan 2024 09:25