SARAJEVO, 5. oktobra (FENA) - Pres-konferencija visokog predstavnika Christiana Schmidta. Foto FENA/Amer Kajmović
SCHMIDT DOSTAVIO IZVJEŠĆE U UN

Najviše prostora Dodikovoj secesionizmu, Kavazovićeva agresivna retorika povećava tenzije

/

Ured visokog predstavnika u BiH (OHR) objavio je Izvješće o implementaciji Mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini koji je visoki predstavnik Christian Schmidt uputio glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, a izvješće se odnosi na razdoblje od 16 listopada 2022. do 15. travnja 2023. godine. Dakle Vlada Federacije BiH, s obzirom da je formirana 28. travnja, još nije bila imenovana kada je zaključeno ovo izvještajno razdoblje.

U sažetku Izvješća se navodi:

1. U izvještajnom razdoblju dominiralo je postizborno formiranje vlasti i retorika i djelovanje vladajuće koalicije u RS. Uspostavljanje većine izvršnih, zakonodavnih i pravosudnih organa države, Federacije, RS i kantona nakon općih izbora 2. listopada 2022. godine završeno je neviđenom brzinom.

2. Međutim, predsjednik i dva potpredsjednika Federacije još se nisu dogovorili oko formiranja nove vlade. Potaknuo sam sve političke stranke da postignu kompromis. Naglasio sam da je dugogodišnji politički zastoj u Federaciji štetan za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i njen put ka EU integracijama. Nastavak sadašnje tehničke vlade ne bi imao demokratski legitimitet.

3. Dana 23. ožujka 2023. godine, Ustavni sud BiH je odlučio da su moje odluke od 2. listopada 2022. godine, kojima su izmijenjeni Ustav Federacije i Izborni zakon, u potpunosti u skladu s Ustavom BiH i relevantnim međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima.

4. Secesionistička retorika i djelovanje vlasti RS, odnosno gospodina Milorada Dodika, pojačana je u izvještajnom razdoblju. To truje političku klimu u entitetu i cijeloj državi. Vlasti RS kategorički odbacuju autoritet Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, OHR-a i provode konfrontacijski stav prema zapadnim partnerima. Dana 24. travnja, vladajuće stranke RS potpisale su zajedničku izjavu s konkretnim koracima ka odcjepljenju. Ovo je opasan razvoj događaja. Preusmjeravanje, suspenzija ili uvjetovanje financiranja su alati koje međunarodni partneri imaju pri ruci da odgovore na ovaj razvoj događaja i koji moraju ostati na stolu.

5. Vlasti RS-a su nastavile podrivati državne institucije BiH ometajući njihov rad i donošenje odluka i tražeći ustavne i zakonske nadležnosti za RS, koje pripadaju državi. Dana 27. travnja 2022. godine suspendirao sam novi zakon o nepokretnoj imovini koji je usvojila Narodna skupština RS, a koji je bio zasnovan na pogrešnom tumačenju ustavne strukture i kršenju ranijih sudskih odluka.

6. Uočavam jasnu tendenciju autoritarnosti u RS, koju karakteriziraju zakonodavne inicijative koje dodatno sužavaju prostor za civilno društvo i medije. Bosna i Hercegovina riskira da postane zemlja podijeljena između autoritarnosti u jednom entitetu i demokracije u drugom.

7. Izmijenio sam zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari 20. veljače 2023. godine kako bih proširio i intenzivirao njegov angažman na memorijalizaciji i kazivanja istine za buduće generacije. Poricanje genocida od strane lidera RS i dalje predstavlja ozbiljan problem.

8. Neometano usvajanje proračuna na svim razinama je pozitivan korak za fiskalnu održivost Bosne i Hercegovine. Osim toga i nekih pozitivnih pomaka u Brčko Distriktu, mali napredak je postignut u provođenju Agende 5+2. Bosna i Hercegovina se još uvijek suočava sa značajnim izazovima u pogledu državne i obrambene imovine, vladavine prava i fiskalne održivosti. Predan sam intenziviranju rada OHR-a u ovim oblastima.

Kritizirao je i “agresivnu retoriku nekih vjerskih vođa” u BiH:

– Podjela i ponekad agresivna retorika nekih vjerskih vođa također je povećala tenzije. Na primjer, 1. ožujka 2023. mitropolit srpski pravoslavni Hrizostom (Rajko Jević) je Bošnjake nazvao “muslimanima”, a kasnije muslimane “muhamedancima”. Još jedan primjer takve retorike je izjava reis-ul-uleme islamske vjeroispovijesti od 4. ožujka. Zajednica u Bosni i Hercegovini, Husein ef. Kavazović “Moramo pokazati na svaki način da smo spremni braniti institucije države BiH. A, kada one padnu, a imali smo to 1992. kada su pale, moramo biti spremni braniti ovu zemlju i oružjem i o tome ne treba nitko imati dileme, da tako kažem, da to moramo raditi.

Dnevnik.ba

Najčitanije