Da nije bilo rata u Ukrajini, svijet bi danas vjerojatno pričao o oporavku nakon pandemije koronavirusa ili barem nakon činjenice da je pandemija oslabjela, a svijet suživio s tom situacijom. Ovako, govorimo o jednoj od najvećih kriza ikad, piše Večernji list.
Snažan rast cijena
U ECB-u istaknuli su da su krajem ožujka ugasili krizni pandemijski program kupnje obveznica vrijedan 1,85 bilijuna eura, a redoviti program trebao je biti ugašen najesen, međutim rat je sve poremetio. Inflatorni pritisci, ističu u ECB-u, u međuvremenu su pojačani i prošireni, pa sada snažno rastu cijene brojnih dobara i usluga. Ono što je najgore, nakon srpanjskog podizanja ključnih kamatnih stopa u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, u rujnu bi ih mogli ponovno podići, i to za više od četvrtine postotnog boda.
- Neopravdana agresija Rusije na Ukrajinu i dalje pritišće gospodarstvo u Europi i svijetu, izazivajući poremećaje u trgovini, nestašice sirovina i podižući, uz ostale čimbenike, cijene nafte i sirovina na visoke razine - naglasili su. A nas sve zanima što će se događati s BiH koja nije članica ni Europske unije ni eurozone, ali je s njom snažno povezana i jasno, kriza itekako utječe na ovu zemlju, jednu od najsiromašnijih u Europi. Međutim, kako će ovaj rast kamata utjecati na BiH komentirao je ovih dana za Radio Sarajevo i ekonomski stručnjak Zoran Pavlović.
Oko 900 tisuća građana BiH koristi kredite banaka, od čega je 7,68 milijardi KM nenamjenskih potrošačkih kredita, a 1,4 milijarde KM su stambeni. Ističe da veliku ulogu sada može odigrati Centralna banka. Ako ona ne podigne kamatu u smislu želje da smanji inflaciju, neće biti bitnijih promjena na tržištu kapitala. Objasnio je i što se u međuvremenu događalo. - Europa je za vrijeme pandemije koronavirusa tiskala pet milijardi eura. Tiskanje novca dovelo je do inflacije nakon prestanka bolesti COVID-19. Rast kamate odnosit će se na one koji su prethodno uzeli kredite jer naše klauzule kažu da je kamata varijabilna. Drugim riječima, ako porastu kamate na štednju, porast će i kamata - zaključio je. Financijski vloger i profesor matematike iz Hrvatske Toni Milun objasnio je tko će biti najpogođeniji situacijom.
- Počet ćemo s dobrim vijestima. Oni građani koji imaju kredite s fiksnom kamatnom stopom - rate kredita ostaju im iste dok god traje razdoblje s fiksnom kamatnom stopom. Ako imate kredit u eurima, npr. 400 eura, ostaje 400 eura. Ali za one koji imaju kredite u eurima, a u ugovoru stoji kako se kamatna stopa mijenja u ovisnosti o 6M EURIBORU, oni mogu očekivati povećanje kamatne stope za otprilike 0,5 - 0,6 postotnih bodova. Koliko će se točno povećati mjesečni anuitet, ovisi o iznosu kredita, dosadašnjoj kamatnoj stopi i preostalom roku otplate.
Svaku marku izvagati
Na primjer u Hrvatskoj, ako ste uzeli prije tri godine stambeni kredit u iznosu od 100.000 EUR na 30 godina, sada bi vam u srpnju anuitet trebao porasti za 30-ak eura (gotovo 60 KM) - objasnio je i istaknuo da banke teoretski mogu smanjiti kamatnu stopu tako da malo smanje svoju maržu. Za one s kreditima, a takvi smo uglavnom svi u BiH ili smo vezani za nekoga, ali posebno onima s promjenjivom kamatnom stopom, stiže novo financijsko opterećenje. Svaku marku trebat će pažljivo izvagati.
Dnevnik.ba