Nadbiskup Vukšić: Iseljavanje stanovništva iz BiH se nastavlja, no državnu vlast to jedva da zanima

Mons. dr. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini, izjavio je u ekskluzivnom razgovoru za Fenu kako je u BiH, prema podacima svećenika, krajem 2019. godini živjelo 353.872 katolika, što je u odnosu na isti izvor iz 2003. godine manje za nešto više od 100.000, upozorivši kako se iseljavanje stanovništva svih vjera iz zemlje nastavlja što, nažalost, državnu vlast, slično kao i u zemljama u okruženju, jedva zanima.

Ti procesi iseljavanja i denataliteta, naveo je, uvjetovani su mnogim razlozima, a prije svega nedostatkom posla, korupcijom te stvarnom i pravnom nesigurnošću koja proizlazi iz "nedovršene države".

- Oni pogađaju i ostalo stanovništvo svih vjera i nastavljaju se no, nažalost, državnu vlast, slično kao i u zemljama u okruženju, to jedva da zanima. Prava sramota - kazao je Vukšić.

Dodao je kako je prema podacima svećenika, koji djeluju u izravnom dušobrižništvu, godine 1996. u BiH bilo 424.915 katolika. Taj broj je potom rastao pa ih je 2003. bilo 464.821, a prema istom izvoru na kraju 2019. godine broj katolika je smanjen na 353.872.

- Oslanjajući se na iste izvore, posljednji put sam se tim izračunima bavio tijekom 2019. godine, a odnosili su se na razdoblje od 1996. godine. Tako je u tom vremenu, novim iseljavanjem i negativnim priraštajem, Banjolučka biskupija ostala bez 45,71 posto vjernika (-24.095) koji su na području biskupije bili nakon posljednjega rata, Sarajevska bez 32,48 posto (-70.782) koji su tu bili poslije rata, Mostarska bez 11,75 posto (-22.845), a Trebinjska bez 13,04 posto (-2.773), kazao je nadbiskup, naglasivši potom kako se, sa željom da skrene pozornost na problem smanjivanja broja katolika i Hrvata u BiH, tim pitanjem od kraja posljednjega rata bavi kroz skoro 20 godina.

Nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH smatrao je, kako kaže, to najvažnijim pitanjem, dapače, pitanjem svih pitanja.

Osvrnuvši se posebno na Sarajevo, tj. iseljavanje katolika i Hrvata iz glavnog grada, istaknuo je kako su poznati podaci o broju Hrvata i za Sarajevo, gdje je on počeo opadati već prije posljednjega rata.

- Naime, prema podacima nekoliko popisa stanovništva, Sarajevo, odnosno područje koje je pod tim imenom tada bilo obuhvaćeno, imalo je 1971. godine 41.354 Hrvata, a 1991. godine 34.873. Naspram tomu, prema popisu iz 2013. godine, u Kantonu Sarajevo je 17.520 Hrvata, odnosno 16.530 katolika, te 350.594 muslimana, 13.543 pravoslavaca, 4.817 agnostika, 10.506 ateista, 9.910 neizjašnjenih, i 6.812 pripadnika ostalih vjerskih uvjerenja – naglašava nadbiskup.

Upitan kakva će biti njegova suradnja i je li se već sastao s poglavarima drugih vjerskih zajednica u BiH, odgovorio je kako suradnju i dijalog želi sa svima i da će se truditi uvijek biti otvoren.

Osim toga, ocjenjuje, dijalog je jedini moralno prihvatljiv način rješavanja otvorenih pitanja posebice u složenim društvima i u tim situacijama dijalog je etički i egzistencijalni imperativ.

- Ekumenizam i dijalog, koji se vrše kroz otvoreno i prijateljsko susretanje s drukčijima i različitima, sastavni je i neizostavan dio identiteta i poslanja Katoličke Crkve. Čak i kad možda drugi to ne prihvaćaju. Pa prema tome, dijalog je poslanje, metoda i zadaća također svakoga katoličkog biskupa. Takvu suradnju i dijalog želim sa svima i trudit ću se uvijek biti otvoren – kazao je nadbiskup.

Dodao je kako poglavare drugih vjerskih zajednica otprije osobno poznaje te da se s njima susretao u prethodnom razdoblju, no da se još nisu vidjeli od preuzimanja njegove nove službe.

- Primio sam, međutim, njihove čestitke na čemu im zahvaljujem. No čim privedem kraju sve formalne i liturgijske obveze preuzimanja, u narednom razdoblju rado bih posjetio i pozdravio svakoga od njih u njegovu sjedištu - ustvrdio je Vukšić.

Govoreći o planovima na novoj dužnosti i o tome na što će se najviše fokusirati, ocijenio je kako su planovi svakoga katoličkoga biskupa jednaki programu cijele Crkve.

- To je prije svega svjedočenje i navješćivanje Evanđelja radi izgradnje ljubavi, razvitka, sloge i mira među ljudima. To je poslanje Crkve kao takve i, naravno, poslanje i zadaća svakoga katoličkog vjernika, uključujući svećenike i biskupe. Imajući to u vidu, bilo bi mi vrlo drago ako bismo svi, i svećenici i vjernički narod, uspjeli još veći naglasak staviti na dušobrižničko djelovanje cijele nadbiskupijske zajednice i duhovnu i moralnu izgradnju pojedinaca – kazao je.

Naravno, dodao je, "mislim prije svega na katolike, ali želimo također dati svoj doprinos kako bi etička načela ravnala i životom cijele društvene zajednice. Jer kao što samo velik broj vrijednih i moralnih ljudi može učiniti da i društvo postane takvo, jednako je i s Crkvom. Ta duhovna obnova svakoga vjernika pretpostavka je obnove Crkve kao zajednice, ali i polazište za obnovu društva. S Božjom pomoći i blagoslovom, te uz pomoć suradnika i ostalih dobrih ljudi, volio bih vidjeti kvalitetne pomake na tom planu". 

- Kršćanstvo je po svojoj naravi religija nade, a svaki kršćanski vjernik je pozvan biti njezin svjedok. K tomu, kad budu dovršeni svi napori oko izrade provedbenih zaključaka i prijedloga naše biskupijske sinode, nadbiskupijski programi, planovi i preferencije bit će još jasnije definirani. I uvjeren sam da će biti naglašeno pastoralni - zaključio je nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH.

Dnevnik.ba